Miodrag Kalčić, urednik
Poznato je, knjiga je baštinik kulture i znanja, jedini stalni svevremenski posrednik među naraštajima. Koliko god je knjiga javna, civilizacijska i društvena potreba, toliko je i osobna, doslovce intimna težnja spoznaje i posljedične samospoznaje. Ona je naprosto vjerna spasiteljica misli od zaborava: najobilnije vrelo svog kulturnog, znanstvenog i napose književnoga stvaralaštva. Dobra knjiga, za razliku od sve prisutnijeg terora suvremenih medija, još je uvijek put prema istini i ljepoti.
Katalog po svojoj namjeni nije, niti može biti dobra knjiga, ali može biti dobar vodič do dobrih knjiga na sajmu knjiga. A u Puli je punoljetni Sa(n)jam knjiga koji, bilježeći osamnaest godina druženja s knjigom (i autorima), sebi samome daruje katalog u knjizi, tvrdo ukoričenoj knjizi. Knjizi u krizi, potisnutoj ali (još uvijek) ne i istisnutoj knjizi, jer takvo je što, duboko vjerujemo, nemoguće: elektronski mediji, digitalni svijet zabave i površnosti, nisu ni dotakli, a kamoli dosegli fenomen (dobre) knjige. Nakana kataloga 18. Sajma knjige, kataloga bez fotografija i ilustracija, oblikovan i grafički (tipografski) i fizički (tvarno), zaslugom dizajnera Olega Šurana, tako da u svakom trenutku stalno podsjeća na knjigu i u svakom se segmentu vraća knjizi, sama je po sebi jasna i nije joj potrebno posebno objašnjenje!
Katalog sadržajno prati programsku koncepciju 18. Sajma knjige u Istri – Pulskog festivala knjiga i autora, razdijeljenog u programske cjeline (tematske i tradicionalne) između kojih su uvodni ili popratni tekstovi povezani s ovogodišnjim Sajmom, posebice s žarišnom temom posvećenoj Mediteranu i dijelu turskoga i talijanskog Sredozemlja naslovljenih: Mediteran – Bijelo i crno more i Druga obala / L'altra costa. Pored kratkih bilješki, crtica ili navoda o svakom pojedinom događaju, programu, knjizi, autoru, razgovoru, predavanju, okruglom stolu, izložbi, koncertu…, tu su tri uvodnika, prvi u središnju temu (Miodrag Kalčić), druga dva, u tursku suvremenu književnost (Marta Andrić) i talijanski sajamski program (Ljiljana Avirović), slijede popratni uvodni eseji, putopisi, zapisi i slični napisi u pojedine programske cjeline: prije svega Ahmet Hamdi Tanpınar s esejističko povijesnim "Istanbulom" iz svježe prevedene knjige "Pet gradova", u istarski dio programa uvodi nas Dorta Jagić s lirskim putopisom "Ljeto, Svetvinčenat", čuveni osnivač francuske Annales škole Fernand Braudel jezgrovito sažima "Kratku povijest (civilizacija) Mediterana", u kratkoj crtici iz poduže književno-povijesne studije Ivan Slamnig postavlja našu književnost u mediteranski kulturni krug: "Umjesto Istoka i Zapada – Jug", slijedi Jan Moriss s nama uvijek bliskim "Trstom ili o značenju bivanja nigdje", u Bertijev program uvodi nas direktorica Sajma Magdalena Vodopija s Tampinarovom, istanbulskom i Goldsteinovom, zagrebačkom crnom mačkom, dalmatinski pjesnik Jakša Fiamengo filozofijski kontemplira "Između vremena – fjaka", Magdalena Vodopija kronološki se sjeća i podsjeća na "Splitske Utorkaše na pulskom Sajmu", kad je o Mediteranu riječ nezaobilazan je Predrag Matvejević koji kritički promatra "Mediteran – kolijevku Evrope koju je Evropa zaboravila", retrospektivna izložba najznamenitijeg turskog fotografa Ara Gülera popraćena je njegovim intervjuom, a "Gdje je središte svijeta?" propituje geograf Josip Faričić. Katalog završava, kao i svaki dosadašnji katalog pulskoga Sajma, nominiranim autorima i knjigama za ovogodišnju nagradu Kiklop i popisom nakladnika.
