Sa(n)jam knjige u Istri

Izlet u Rusiju

      Program u cijelosti prati suvremenu rusku književnost kao žarišnu točku ovogodišnjeg Sajma. Svojevremeno je naš dragi Krleža do Moskve morao preko Beča i Berlina. Mi aktualnu rusku literaturu dovodimo direktno iz Moskve u Pulu. U programu će gostovati neka od najznačajnijih imena suvremene književne i kulturne ruske scene: pisci, nakladnici, književni kritičari, novinari, glazbenici, likovni umjetnici…, koji će nam predstaviti Rusiju iz vizure ljudi koji je žive u stvarnosti svoga bivanja. Aktualna ruska književna scena otvara mnoga društvena, politička i filozofska pitanja koje sa sobom nosi i živi postsocijalistička Rusija, a kojih ćemo se kroz ovaj program dotaknuti. Program će se ostvariti u suradnji s Katedrom za ruski jezik i književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a selektorica programa je Dr. sc. Ivana Peruško.

Autori programa Izlet u Rusiju

Sergej Birjukov

Sergej Birjukov

Aleksandar Genis

Aleksandar Genis

Petak, 6. prosinca - 18.00  DHB, Crveni salon Izlet u Rusiju

Subota, 7. prosinca - 10.00  DHB, Kavana Mozart Doručak s autorom

BIOGRAFIJA

Aleksandar Genis rođen je 1953. godine u Rusiji, u Rjazanju. Od ranog djetinjstva živi u Rigi, gdje je diplomirao rusistiku. Kao vrlo mlad,  1977. godine, odlazi u Ameriku, i tamo se profesionalno formira kao književni kritičar i esejist, baveći se poslovima uređivanja publikacija na ruskom jeziku i vodeći kulturnu rubriku ruskog radija. Godine 1993. bio je član žirija Bukerovog fonda za najbolji ruski roman. Knjige su mu objavljivane na mnogim svjetskim jezicima. U koautorstvu s Petrom Vajlom objavio je šest knjiga: Izgubljeni raj (1983), Ruska kuhinja u izgnanstvu (1987), Amerikana (1992), Suvremena ruska proza (1978) i Maternji jezik (1990), koje su obvezno štivo za učenike srednjih škola u Rusiji.

Od 1990. godine piše bez koautora. Prepoznatljivo, sugestivno i pitko autorsko pismo A. Genisa, kojim se u ekperimentalnom žanru tzv. lirske kulturologije promišlja niz suvremenih fenomena, najbolje dolazi do izražaja u knjigama eseja: Američka abeceda (1994), Crveni kruh, Kulinarski aspekti sovjetske civilizacije (1995), Babilonska kula, Umjetnost vremena sadašnjeg (1996), Deset razgovora o novoj ruskoj književnosti  (1997), Tama i tišina, Umjetnost oduzimanja (1998), Dovlatov i okolina, Filološki roman (1999), Ivan Petrović je umro (1999), Koloplet (2002), Pejzaži (2002).

Oleg Kašin

Oleg Kašin

Četvrtak, 12. prosinca - 18.00  DHB, Crveni salon Izlet u Rusiju

Petak, 13. prosinca - 12.00  DHB, Crveni salon Okrugli stol RUSIJA DANAS

BIOGRAFIJA

Oleg Kašin rođen je 1980. godine u Kalinin-gradu. Diplomirao je na pomorskom fakultetu State Baltic Fishing Fleet Academy u Kalinin-gradu. Jedan je od najpoznatijih ruskih novinara koji je pisao za mnoge dnevne novine i časopise: Expet, Forbes, Izvestija, Komsomolskaja, Pravda te za vrlo utjecajni ruski list Kommersant. U svojim tekstovima kritzirao je rad ruske vlade, rat u Čečeniji te pisao o nacionalističko-fašističkim pokretima mladih bliskih ruskoj vladi. Godine 2010. ruska i svjetska javnost ostala je zgranuta brutalnim napadom na Olega Kašina (i objavljivanjem snimke napada na Youtubeu), koji je autor, srećom, preživio. Napad se dogodio dva mjeseca nakon što je Kašin objavio svoj roman Rusija u banani.

http://www.youtube.com/watch?v=DVmZ-joJwKw

http://www.youtube.com/watch?v=va-EaxWC8To

Tatjana Tolstaja

Tatjana Tolstaja

Četvrtak, 5. prosinca - 19.00  DHB, Crveni salon Izlet u Rusiju

Petak, 6. prosinca - 10.00  DHB, Kavana Mozart Doručak s autoricom

BIOGRAFIJA

Tatjana Tolstaja rođena je 1951. u Sankt Peterburgu (Lenjingrad), Rusija. Završila je grupu za klasičnu filologiju Lenjingradskog univerziteta i tako stekla visoko filološko obrazovanje. Radila je u jednom lenjingradskom izdavačkom poduzeću, da bi 1974. godine otišla u Moskvu, gde je u novinama Moskovske novosti dobila kolumnu u kojoj je objavljivala crtice iz života. Od početka devedesetih, dio godine provodi u SAD-u, gdje radi kao profesor ruske književnosti na američkim univerzitetima. U američkom časopisu The New York Review of Books pisala je recenzije o djelima iz ruske književnosti. Prema njezinim riječima, počela je pisati kasno, tek 1983. godine. Njezine najpoznatije objavljene knjige priča su: Na zlatnom doksatu smo sjedili, Voliš – ne voliš, Rijeka Okervil, Dan, Noć. Godine 2000. objavljen je i prvi roman Tatjane Tolstaje, Kis, ocijenjen kao jedna od najznačajnijih pojava ruske postmodernističke proze. Pod naslovom Nije kis, 2004. godine objavljen je obiman izbor iz njezinih najljepših priča, članaka, eseja i intervjua. Oslanja se na tradiciju proze M. Bulgakova, V. Nabokova, A. Grina, njemačkih ekspresionista i ruske proze dvadesetih godina dvadesetog stoljeća. Uz L. Petruševska, S. Kaledina, J. Popova, V. Jerofejeva i drugi, pripadnica je nove, „drugačije“ ruske proze.

Ljudmila Ulicka

Ljudmila Ulicka

Petak, 13. prosinca - 18.00  DHB, Crveni salon Izlet u Rusiju – Festival svjetske književnosti predstavlja

Subota, 14. prosinca - 10.00  DHB, Kavana Mozart Doručak s autoricom

BIOGRAFIJA

Ljudmila Ulicka (1943.) prije književne karijere radila je u genetičkom laboratoriju, gdje je dobila otkaz zato što je pretipkavala zabranjeni roman. Prve priče objavila je krajem 1980-ih, a danas je jedna od najprevođenijih i najnagrađivanijih ruskih prozaistica. Knjige su joj prevedene na 17 jezika, a posebno je popularna u Njemačkoj. Piše na tragu klasičnog ruskog psihološkog realizma, ali iz ženske perspektive. Osobita je i po tome što su joj i sporedni likovi potpuno zaokruženi karakteri. Važnija djela: Sonječka, 1993., francuska nagrada Medici; Medeja i njezina djeca, 1996., tallijanska nagrada Giuseppe Acerbi; Veseli sprovod, 1997.; Slučaj Kukocki, 2001. nagrada Ruski Booker, talijanska nagrada Penne 2006.; Iskreno vaš, Šurik, 2004. nagrada za ruski roman godine, kineska nacionalna književna nagrada 2005.; Daniel Štajn, prevoditelj, 2006., ruska književna nagrada Big Book.

 

 

Prethodna / Sljedeća