Od svog osnutka, a tomu je već 21 godina, pulski je Sajam knjiga postao nezaobilaznom hrvatskom i međunarodnom kulturnom manifestacijom visoke europske razine s autentičnim modelom predstavljanja knjiga i autora. Tradicionalno se održava početkom prosinca od 1995. godine. Na Sajmu svake godine izlaže više od 300 nakladnika iz Hrvatske i regije te ga posjeti od 60 do 80 tisuća ljubitelja knjiga, ima oko stotinu raznih događanja (predstavljanja knjiga i autora, razgovora, stručnih skupova, tribina, okruglih stolova, performansa, izložbi, koncerata…) i u njima sudjeluje više od 200 autora.
Sajam su proslavili velika imena svjetske književne scene: Umberto Eco, Orhan Pamuk, Peter Esterhazy, Kenneth White, Claudio Magris, Irwin Welsh, Tess Gallagher, Michal Viewegh, Jiři Menzel, Dacie Maraini, Albert Manguel, Daniel Dennett, Ayfer Tunç, Ece Temelkuran, Tatjana Tolstaja, Aleksandar Genis, Ljudmila Petruševska, Oksana Zabužko, Erri De Luca…
U želji poticanja čitanja Sa(n)jam je osnovao i knjižnu nagradu Kiklop koja je nakon 11 godina postojanja bila jedna od najznačajnijih knjižnih nagrada u Hrvatskoj. U istom cilju prije devet godina osnovan je i Festival dječje knjige Monte Librić, jedinstvena književna manifestacija posvećena najmlađim čitateljima, čija specifičnost leži u njegovoj bilingualnosti (hrvatsko – talijanski) i njeguje multikulturalnost i jezike Pule i Istre.
TEME I PROGRAMI SAJMA
Sa(n)jam knjige u Istri odredio se kao profilirani Festival autora i nakladnika koji svake godine određuje posebnu temu kao polazište i središte programa Sajma. Značajnije teme koje su prijašnjih godina obilježili pojedine Sajmove bile su: Moć žene i književno stvaranje (o granici između trivijalnog i književnog ženskog pisma), Putopisi – pisac kao putnik (putopis kao žanr, rasprava o recepciji Hrvatske i njezine baštine izvan njenih granica), Krimić – Sajam s alibijem (popularni književni žanr s teorijskom recepcijom), Poezija je pitanje srca (nekada središnji a danas zapostavljeni književni žanr), Drugi Balkan (predodžbe o geografskom i kulturalnom prostoru Balkana), Literarni nomadi (nomadizam u literaturi, interkulturalnost, nacionalne i transnacionalne književnosti), Knjiga i film (spajanje i interakcija dvaju medija, dviju umjetnosti i njihova intermedijalnost), Identitet drame – drama identiteta (utjecaj kazališta na književnost i obratno),Mediteran – Bijelo i Crno more (Sredozemlje u književnosti i kulturi, napose Turske i Italije),Socijalizam na klupi (socijalizam kao društveni, teorijski i umjetnički fenomen), Izlet u Rusiju(suvremena ruska književnost i kultura), Vojvodina – Regija u regionu (suvremen vojvođanska književna i kulturna scena), 1914. (u sklopu svjetskog obilježavanja stogodišnjice početka Prvog svjetskog rata), Strip (poseban žanrovski fokus na strip kao neopravdano marginalizirani medij), Otok-Geto-Azil (rasprava o novovremenoj getoizaciji slobode govora i slobode misli te o suvremenim pozicijama migranata, azila i azilanata)...
Uz tematsko opredjeljenje Sa(n)jam knjige u Istri svake godine želi na osobiti način predstaviti i upoznati posebnu regiju i njezin kulturni milje. Tako smo upoznali Slavoniju, Dalmacija, CrnuGoru,Vojvodinu, Češku, Tursku, Italiju, Rusiju, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i grad Beograd...
Od samih početaka Sajam je nastojao koncipirati različite sadržaje predstavljanja knjiga i autora kroz posebne programe koji su se tijekom godina ustalili i postali tradicionalni: Doručak s autorom(neobvezan i ležeran jednosatni razgovor s poznatim stranim ili hrvatskim autorom), Sutonu uz knjigu(predstavljanje knjiga i autora koji su obilježili godinu na izmaku), Razgovori iza zavjese (filozofija, esejistika, znanstvene studije, književna kritika…), Dani knjižničara (program namijenjen knjižničarima i njihovoj struci), Autori iz susjedstva (predstavljanje autora i nakladništva iz regije)Bertijev program: ljubav na drugi pogled (predstavljanje zaboravljenih a značajnih knjiga), Istra ispod kore (autori i knjige iz Istre), Književne (op)sesije (razgovori na aktualnu književnu ili kulturološku temu), Noći u Cvajneru (izložbe, predstavljanja monografija, koncerti, neformalna druženja…), Kod Domenica (mahom predstavljanje mlađih autora i njihove suvremene književnosti),U podne na faksu (prezentiranje stručno-teorijskih knjiga na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli), Bijelo i crno more (predstavljanje turske suvremene književne scene), Druga obala / L'altra costa(aktualnosti iz talijanskog literarnog i kulturnog miljea) … i dakako programi posvećeni temi pojedinog Sajma. Upravo toplina i atmosfera, sad već tradicionalnih programa Sajma i publika koju okuplja, nadjenula je pulskom Sajmu laskavi epitet najoriginalnijeg Festivala u regiji.
Organizatori Sajma iz godine u godinu trude se programsku strukturu osvježiti novim programima koji profesionalno prate svjetske trendove u prezentaciji knjige i nakladništva. Tako je na 19. Sajmu uveden i Fellowship program Kumpanija od libra sa zadatkom da se uspostavi poslovna suradnja između nakladnika, prevoditelja i autora. Odjel za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru i Osijeku u sklopu Sajma posljednje dvije godine organiziraju međunarodnu konferenciju Nakladništvo trendovi i konteksti.
AUTORI SAJMA
U dvadeset godina postojanja u festivalskom dijelu Sajma knjige u Istri gostovalo je iz godine u godinu sve više i više književnika, urednika, enciklopedista, prevoditelja, filozofa, znanstvenika, općenito autora, kako hrvatskih tako i stranih. Međutim ne samo kvantitetom već i kvalitetom svjetski poznatih predstavljenih autora, napose književnika, Sajam je postigao zavidnu razinu prezentacije na čemu mu mogu pozavidjeti i mnogi razvikaniji sajmovi knjiga. Predugo bi trajalo nabrajanje značajnih, u europskoj i svjetskoj književnosti, priznatih autora koji su gostovali na Sajmu (imajući na umu da su ovdje bili svi istaknutiji, od najmlađih do najstarijih, hrvatskih autora), pa ćemo pokušati spomenuti samo nekolicinu odličnika trajno zapisanih u svjetskim književnim i kulturnim analima.
FEDERICO ANDAHAZI, argentinski književnik, autor proturječnoga Anatoma, prvi je strani autor na Pulskoga sajma, dva je dana bio gost 5. Sajma.
IRVINE WELSH, škotski pripovjedač, koji je sredinom 90-ih postao svjetskom književnom zvijezdom, poznat po megauspješnom i čuvenom romanu Trainspotting, žestoke kritike građanskog društva, prema kojemu je snimljen i film, u Puli je na 8. Sajmu knjige.
JIRI MENZEL, češki filmski i kazališni redatelj te pisac, dobitnik Oscara za strani film Strogo kontrolirani vlakovi još davne 1967., bio je sudionikom 8. Sajma u sklopu programa Dani Češke u Puli.
MICHAL VIEWEGH, popularan češki pripovjedač, esejist i dramatičar, već godinama najčitaniji češki autor, uveseljavao je publiku 8. Sajma.
DUŠAN KARPATSKY, češki prevoditelj i književnik, bohemist i kroatist, čest je gost i dobri duh Sajma, a pohod je započeo na 8. Sajmu.
ALICE SCHWARZER, najistaknutija njemačka feministica, suradnica Simone de Beauvoir, angažirana novinarka i književnica gostovala je na 9. Sajmu
ERICA FISHER, austrijska književnica koja je svjetsku slavu stekla knjigom Amee i Jaguar, intrigantnom pričom o ljubavi između supruge nacista i mlade Židovke u Berlinu u vrijeme Drugoga svjetskog rata, predstavila se na 9. Sajmu.
PÉTER ESTERHÁZY, suvremeni mađarski pisac aristokratskog podrijetla prevođen na dvadesetak jezika bio je gostom 9. Sajma knjige. Taj iznimni romanopisac, esejist i književni kritičar, dobitnik brojnih nagrada, mada po struci matematičar, plijenio je pozornost publike i kolega književnika svojom spontanom jednostavnošću i prisnošću.
CLAUDIO MAGRIS, talijanski književnik, vrstan germanist i kritičar, jedan od najvećih stručnjaka za povijest i kulturu središnje Europe, posjetio 10. Sajam i kasnije često svraćao. Puli i Istri bliska talijanska i austrijska kultura i književnost u tolerantnom Claudiju Magrisu našla je pravog interpreteta povijesti ovih prostora.
RUI NUNES, portugalski pisac, romanopisac desetak romana gost je 10. Sajma.
ORHAN PAMUK, turski romanopisac dobitnik Nobelove nagrade za književnost 2006. godine, pohodio je Pulu i njezin obljetnički, deseti po redu Sajam, dvije godine prije uručenja najprestižnije svjetske književne nagrade. Upravni je odbor nagrade Kiklop 10. Sajma knjige dodijelio, anticipirajući budućega Nobelovca, specijalnu nagradu Kiklop, za Autora Sajma knjige.
TESS GALLAGHER, poznata američka pjesnikinja i dramatičarka na 10. je Sajmu predstavila knjiguCarver i ja.
DACIA MARAINI, poznata talijanska književnica, suradnica i životna družica književne legende Alberta Moravie, poznata novinarka i autorica kultne Vojvotkinje posjetila je 11. Sajam.
UMBERTO ECO, čuveni i planetarno popularan talijanski jezikoslovac, filozof, semiotičar, romanopisac, kritik, kolumnist, teoretičar kulture…, izazvao je svojim dolaskom žarište interesa 12. Sa(n)jam knjige u Istri kako publike tako i medija (po prvi puta je gost u Hrvatskoj) i potaknuo glamuroznu ecomaniju. Autor romana Ime ruže bio je gost Sajma četiri dana i sudjelovao na znanstvenom skupu prevoditelja Eco – Magris: lavori in corso /Eco – Magris: radovi u tijeku.
KENNETH WHITE, škotski je autor velikoga korpusa tekstova bio je izvrstan sugovornik za naslovljenu sajamsku temu 14. Sajma. Intelektualnim je angažmanom, ali i konzekventnom praksom, uvjeren je White, još uvijek moguće parirati šarenim i zasljepljujućim supermarketima sreće.
ALBERTO MANGUEL, argentinski pisac s kanadskom putovnicom, suradnik velikog Borgesa i autor znamenite Povijesti čitanja, gostovao je na 15. Sajmu.
DANIEL DENNETT, američki filozof, prema mišljenju mnogih jedan od najvećih živućih mislilaca, predstavio je hrvatski prijevod svoje knjige Kraj čarolije: religija kao prirodna pojava, na 15. Sajmu.
DUŠAN MAKAVEJEV, jugoslavenski i srpski redatelj avangardnih filmova svjetske reputacije bio je zvijezda 16. Sajma.
ZERUYA SHALEV, izraelska književnica i urednica, autorica bestselera Ljubavni život i Muž i žena, bila je gostom 16. Sajma.
KARL MARKUS GAUSS, austrijski esejist, publicist i izdavač časopisa Literatur und Kritik, autorUništenje Srednje Europe i Europskog abecedarija, bio je na 16. Sajmu.
GEERT MAK, nizozemski pravnik, novinar i pisac, poznat po povijesnom putopisu U Europi o ratnom 20. stoljeća na Starom kontinentu, posjetio je 16. Sajam.
ERIKA FISCHER-LICHTE, poznata njemačka teoretičarka, teatrologinja i povjesničarka kazališta, gostovala je na 17. Sajmu.
AYFER TUNÇ, istaknuta turska književnica bila je gošćom 18. Sajma.
ECE TEMELKURAN, turska književnica, novinarka i politička aktivistica, poznata po knjizi Planina boli o tursko-armenskom sukobu bila je gošćom 18. Sajma.
NEDIM GÜRSEL, turski književnik i sveučilišni profesor u Parizu, predstavio je svoj roman Alahove kćeri na 18. Sajmu.
MURAT UYURKULAK, popularni turski književnik, također gostuje na 18. Sajmu.
JOLE ZANETTI, talijanska književnica i publicistica, feministica, predstavila je svoje zaista Odvratne priče na 18. Sajmu.
PAOLO RUMIZ, tršćanski novinar, publicist i književnik gost je 18. Sajma.
TATJANA TOLSTAJA, poznata suvremena ruska književnica predstavila je roman Kis na 19. Sajmu.
ALEKSANDAR GENIS, ruski esejist, teoretičar, publicist i književnik, predstavio ja Tamu i Tišinu na 19. Sajmu.
OLEG KAŠIN, ruski novinar, književnik i publicist, žestoki kritičar Putinove politike, bio je zvijezda 19. Sajma.
LJUDMILA ULICKAJA, znamenita ruska književnica, predstavila je svoj najpoznatiji roman Daniel Stein, prevoditelj na 19. Sajmu.
OKSANA ZABUŽKO, kontroverzna ukrajinska književnica proglasila je 20. Sajam otvorenim te predstavila svoj roman Muzej zabačenih tajna
LJUDMILA PETRUŠEVSKA, ruska je književnica i glazbenica koju je New York Times proglasio najvećom ruskom živućom autoricom, a njezin roman Vrijeme noć, koji je predstavila na našem 20. Sajmu, uvršten je u uži izbor za najprestižniju rusku nagradu – ruski Booker.
ERRI DE LUCA, talijanski pisac, prevoditelj i aktivist. Jedan je od najčitanijih pisaca Italije, višestruko nagrađivan i prevođen na brojne jezike. Gostovao je na našem 21. Sajmu.
MEĐUNARODNE SURADNJE
Sa(n)jam godinama njeguje stručna partnerstva s poznatim institucijama iz zemlje i inozemstva, kao i s izvaninstitucionalnim sektorom te je ostvario niz međunarodnih stručnih skupova i međunarodnih platformi od kojih su najznačajnije:
- Platforma za povezivanje autora i nakladnika iz regije kroz program Autori iz susjedstva (Sa(n)jam knjige u Istri od 2008. godine)
- Međunarodni skup urednika časopisa za kulturu članica Eurozone (Sa(n)jam knjige u Istri 2005.)
- Program razmjene autora i programa i partnerstvo s Leipziger Buchmesse (od 2005.)
- Regionalni skup knjižničara sveučilišnih knjižnica (Sa(n)jam knjige u Istri, 2004.,2005., 2006.)
- Međunarodni skup prevoditelja Umberta Eca i Claudia Magrisa (2006.)
- Istra ispod kore - program predstavljanja istarskih književnika, glazbenika i performera u Crnoj Gori (Boka Kotorska, Bar, Ulcinj, 2007.) i Italiji (festival Due sponde un mare, Termoli 2008.)
- Osnivanje Europskog instituta za prevođenje (Sa(n)jam knjige u Istri, 2012.)
- Međunarodni znanstveni skup o nakladništvu (suorganizatori, Sa(n)jam knjige u Istri, 2013.)
- Fellowship program Kumpanija od libra/Book Folks (Sa(n)jam knjige u Istri, 2013.)
- Međunarodni Pula Ilustrator campus (Monte Librić, 2014.)
Ostvarena su i brojna partnerstava na međunarodnom nivou između kojih su najznačajniji:International Festival of Authors (IFOA) Toronto; Leipziger Buchmesse; Fabula Ljubljana; Beogradski sajam knjiga; izdavačka kuća Geopoetika, Istanbul Tanpınar Literature Festival; časopis Schreibheft iz Kőlna; organizacija Plima iz Ulcinja
MULTIDISCIPLINARNOST SA(N)JAM KNJIGE U ISTRI
Multidisciplinaran pristup predstavljanja knjiga u temeljima je pulskog festivala knjiga i autora. Književno i knjiško kao polazište ogleda se svake godine i u programu kroz koncerte, filmske projekcije, performanse, kazališne predstave... I izvan granica naše zemlje poznat je performerski pristup u predstavljanju knjiga na pulskom Sajmu, kao i „kazališno“ scenografsko oblikovanje mnogobrojnih pozornica Sajma. Do sada je najveći iskorak u multidisciplinarnom izričaju Sajama „Stripovska ulica“ (Strip Strasse, Via dei Fumetti). Naime, radi se o stvarnoj ulici u Puli (Maksimijanovoj), nadomak središnjeg prostora Sajama (Doma hrvatskih branitelja) koja se pretvara u Stripovsku ulicu sa svojom knjižarom, knjižnicom, caffe barom i koncertnim prostorom. S ovom ulicom stvoren je novi prostor za promociju marginaliziranog i u Hrvatskoj nedovoljno vidljivog stripa, a posebno sjajnih novih hrvatskih autora koji se bave grafičkom novelom.
VLASTITA PRODUKCIJA
Već osam godina Sa(n)jam knjige u Istri trudi se osim prikazivačkog dijela Sajma ostvariti i vlastitu produkciju. Do sada se Sajam najviše okušao u objavljivanju knjiga vezanih uz temu Sajma, produkciji kratkih filmova i performansa. Najpoznatije produkcije Sajma su: Biblioteka „Kod Tomasa“ koju je Sajam stvarao u suradnji s izdavačkom kućom „Antibarbarus“, dokumentarni film Ines Pletikos "Sinovi i kćeri u tranzicijskom Disneylandu“ o suvremenoj crnogorskoj književnoj sceni, niz knjiga koje su splitski Utorkaši pisali ekskulzivno za pulski Sajam, izložba Mauricija Ferlina „Zatvoreno more / Climb Every Mountain“, program Istra ispod kore kojim je pulski Sajam u Crnoj Gori prikazao suvremene istarske umjetnike.
