SA(N)JAM KNJIGE U ISTRI U DIE TAGESZEITUNGU
22. Sa(n)jam knjige u Istri popratio je glasovit njemački list Die Tageszeitung u tekstu „Stari i novi intelektualci.“ Autorica Doris Akrap pisala je o atmosferi na Sajmu, njegovu značaju za Pulu, ovogodišnjem programu i povijesti te Sajmu kao mjestu susreta generacija starih i novih intelektualaca.
Pula je u Austrougarskoj bila provincijski gradić, no u doba socijalizma sa svojih jedva 57.000 stanovnika uspjela se uzdići na položaj jednog od kulturnih centara bivše države. Tu poziciju raspadom bivše države gubi, pa je tako jedina manifestacija koja je danas iz tog razdoblja opstala Pulski filmski festival.
Knjižara Castropola koju je osnovao Boško Obradović sa svojom kćeri Magdalenom od 1990. bila je utočište disidentima, antiratnim istarskim intelektualcima i umjetnicima, i u njoj se razvila ideja o Sajmu kao manifestaciji koja bi okupila sve one koji nisu podlegli ideologiji rata i nacionalizma i šire od granica Istre i Hrvatske. Sa(n)jam knjige u Istri više je od sajma, on od svog osnutka 1995. godine okuplja autore, izdavače, urednike, prevoditelje, i što je najvažnije, okuplja stariju generaciju intelektualaca bivše države u dijalogu s novim kulturnim snagama, literatima i umjetnicima iz regije.
Pored istaknutih autora bivše Jugoslavije koju u Puli slave premijere svojih novih romana, ove godine na Sajam su doputovali gosti iz Španjolske, Portugala, Brazila i Angole, okupljeni ovogodišnjom temom Transatlantik. Težište 22. Sajma literatura je koja pripovijeda o bijegu i proanjanju, kolonizatorima i koloniziranima, a regionalna je tema Slovenija.
„Na ovakvom Sajmu čovjek se svagda osjeća kao da sanja nekakav mediteranski san. (...) Sajam je od osnutka događaj na kojem buja glamur, kozmopolitska otvorenost, intelektualni duh i humor intelektualne i umjetničke avangarde prostora bivše Jugoslavije, a sve zahvaljujući direktorici Magdaleni Vodopiji njezinom većinski ženskom timu koji organiziraju ovaj mali Festival, nazvan i "Leipzigom na moru." (...) Magdalena Vodopija organizira jedno kolektivno sjećanje, ne u smislu samoreflektirajuće nostalgije, već u smislu integrativne budućnosti,“ zaključuje Akrap.
Prevela: Branka Mošnja
Prilagodila: Hana Sirovica
