Pula - Dom hrvatskih branitelja, od 1. do 10.12.2017.

  • Program

Gluma je slična polaganju zavjeta

Prva ovogodišnja Pop lektira, program namijenjen srednjoškolcima, ugostio je u ponedjeljak glumca Gorana Bogdana, pokretača West Herzegowina Festa, s kojim je razgovarao već poznati voditeljski dvojac, Kruno Lokotar i Emir Imamović Pirke.

Bogdan je zapravo ekonomist, moglo se saznati, a kako netko tko završi ekonomiju postane glumac pitao je Emir Imamović Pirke. Budući da je rođen u Hercegovini, u Širokom Brijegu, a srednju školu završio je 1998., cilj mu je bio što prije otići iz toga grada.

- Htio sam otići, a ekonomija je bila ono što su svi upisivali. Upisao sam i ja, da se maknem, pa sam je i završio. Mator sam upisao i glumu pa sam postao i glumac, rekao je Bogdan. Nakon faksa, dodao je, zaposlio se u Ministarstvu financija gdje je ubrzo dao otkaz. U Širokom Brijegu prije toga radio je u videoteci i zavolio film. „Priznao“ je da je čak čitao i lektiru jer je volio čitati, a u to vrijeme nije bilo interneta.

Za prijemni ispit na glumačkoj akademiji pripremio je Victora Hugoa, Tennesseeja Wiliamsa, Milana Kunderu i Enesa Kiševića, no ne sjeća se tekstova, kako je rekao. Ni roditelji mu nisu znali da ide na prijemni ispit, saznali su tek kasnije, a osim ekonomije studirao je tri godine i željeznički promet i neko vrijeme svirao je u bendu.

- Svaki drugi dan pokajao sam se što sam upisao glumu, to je studij od jutra do sutra,  od 8 do 22 sata. Nije teško, ali je zahtjevno, kao neki zavjet, kao da si svećenik, rekao je Bogdan. Najgore mu je na studiju bilo to, dodao je, što se nije slagao s nekim metodologijama glume. Tada su ga počele zanimati i druge stvari vezane uz film, poput režije i scenaristike. Od glumaca pak cijeni „staru gardu“, Marlona Branda i Jacka Nicholsona jer ga fascinira sve vezano uz film, iako je i kazališni glumac.

Pirke i Lokotar pitali su ga da odglumi bibliotekara i preporuči pet knjiga koje je dobro pročitati, a Bogdan je izabrao Marquezovih Sto godina samoće, Andrićevu Na Drini ćuprija, djelo Bukowskog i Dostojevskog po izboru, te Hesseovog Stepskog vuka.