Sa(n)jam knjige u Istri, u sjećanje na svog velikog prijatelja, Alberta Goldsteina, vrsnog hrvatskog urednika, književnika i prevoditelja, kao hommage organizirao je  tradicionalni Bertijev program: Ljubav na drugi pogled. Sudjelovali su, i ove godine, njegovi prijatelji i nekadašnji suradnici, Zvonko Maković, Nadežda Čačinovič i Tonko Maroević te su se zajedno s moderatorom Aljošom Pužarom koji ih je nazvao „seniorima hrvatske kulture“, prisjetili legendarnih knjiga koje je Berti uredio.

- Berti je bio mitska figura Sajma, dugo je ovdje davao intelektualni poticaj. Intelektualna klima koja je vladala na Sajmu može se zahvaliti i Bertijevom radu. Sjećam ga se s toplinom i divljenjem, bio je nenametljiv, tih, ali s fantastičnim osjećajem za ironiju. Ostavljao je dubok dojam zbog jedinstva svog djela, riječi i geste, rekao je Pužar.

Zvonko Maković govorio je o knjizi Beč krajem stoljeća, kojoj je autor Carl E. Schorske. Istaknuo je da je ta knjiga bila promovirana 1990. u Zagrebu, a na njenom predstavljanju bio je i sam autor. Prva verzija knjige je iz 1961. godine. Schorske je, pišući o Beču, napravio fascinantan portret grada na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, kad je Beč postao ono što i danas predstavlja, rekao je Maković. Schorske je bio sveučilišni profesor, predavao je u SAD-u, na Princetonu, a knjiga integralno zahvaća sve što je 20 godina kasnije postala kulturološka studija, naveo je Maković govoreći o knjizi koju je Goldstein objavio 1997. godine.

Proces civilizacije Norberta Eliasa, sociologa rođenog u Poljskoj 1897. godine, djelo je o kojem je govorila Nadežda Čačinovič. Elias je tek u svojoj 82. godini, nakon objave drugog izdanja ove knjige, postao velika zvijezda sociologije i društvene teorije. Knjiga je vrlo značajna na razini povijesnih promjena, rekla je, dodajući da bi knjiga trebala biti u svakoj knjižnici zbog vrsne analize odnosa pojedinca i društva.  

Tonko Maroević govorio je o knjizi koje su on i Berti pripremali, no nisu uspjeli realizirati, Gusla, kojoj je autor Francuz Prosper Mérimée. Budući da je dotad nitko u Hrvatskoj nije preveo, Maroević ju je prevodio s francuskog te je i pročitao nekoliko prevedenih tekstova iz knjige, koja, među ostalim i tragom Fortisa, tematizira način na koji stranac vidi ovu sredinu.