Šesti dan: utorak, 4. prosinca
Video-prilog: Gosti iz Makedonije – Rumena Bužarovska, Lulzim Haziri, Elizabeta Šaleva, Robert Alagjozovski – i njihov domaćin Emir Imamović Pirke govore nam o tome zašto je važno predstaviti makedonsku književnu scenu u Puli.
A Nikola Madžirov nam recitira svoje stihove!
Mirko Ilić na Doručku s autorom. Aljoša Pužar pita: Vjerujete li u kućni odgoj? Ilić: Ne, čovjek se mora odgajati do kraja života. Moramo živjeti u skladu s vremenom koje se mijenja.
Premda inzistira na tome da teško i rijetko piše, Ilić je vrstan pripovjedač, sa sigurnom epskom zalihom i preciznom poantom: Volim da su stvari vesele. Moj studio u Zagrebu se zvao Sporo, loše, skupo, a tvrtka u Americi Korporacija Mirka Ilića. Stavio sam svoje ime na stol.
Vladimir Šagadin i Štef Bartolić jutros su pulskim školarcima predstavili Tihomira Tikulina Tica, koji im je na sceni crtao stranicu stripa o dječaku i praćki. Stigao im je još i odgovoriti kako je od čitatelja stripa iz njihove dobi postao autor: Pokušao sam crtati i svidio mi se rezultat. U školama su došli detalji i – strpljenje.
Rumena Bužarovska o svome djetinjstvu i svojim pričama u Pop lektiri. Tanja Mravak i Kruno Lokotar naveli su je da mladu publiku uvede u zavodljivi šarm komuniciranja na makedonskom. No, bilo je i ozbiljnih poruka: Književnost treba biti i pomalo neugodna – kaže Bužarovska. Piscu je stalo da čitatelj povjeruje kako je ono što se događa u priči moguće, da je pisac to doživio.
Predstavljanje knjige ISTRA U DOMOVINSKOM RATU 1991.–1995. (Istarski ogranak DHK). Aljoša Pužar s autorima Darkom Dukovskim, Vedranom Dukovskim i Dariom Matikom te urednikom Borisom Domagojem Biletićem.
Biletić upućuje na podnaslovno određenje – Model društvene i vojne povijesti. O enciklopedijskoj sintezi koju su izradili – monografija je potkrijepljena s više od 2000 referencija – Darko Dukovski kaže da je bila moguća unatoč ograničenju „žive povijesti“ povezanom s nedostupnošću primarnih arhivskih izvora, primjenom drugih istraživačkih pristupa, posebno oralne historije.
Istra je ovim ozbiljnim pothvatom opet u nečemu – prva u nas.
Književni portret, poetsko-glazbeni performans ČEKAMO VJETAR posvećen Nikoli Madžirovu u programu Makedonija čita u izvedbi Nikole Madžirova i Daria Marušića.
Emir Imamović Pirke o Madžirovljevu pjesničkom opusu razgovara s Vladimirom Jankovskim i autorom.
Madžirov se referira na pjesnike, kineski stih koji govori o tome da je Sloboda rastojanje između lovca i plijena te zapažanje Danijela Dragojevića da koliko je ožiljak dublji, to je sumnja veća. Svoj prostor tišine nalazi u tome „između“: Slušajući poeziju na jeziku koji ne razumijem mogu se vratiti – u djetinjstvo. Dom je – mogućnost povratka.
U Razgovoru iza zavjese premijerno predstavljanje dvodjelne esejističke kompozicije MAKSIMIR I MIROGOJ Sinana Gudževića (Fraktura). S Aljošom Pužarom uz autora bio je Boris Dežulović. Pužar je u razgovor uveo figurom o Gudževiću kao najboljem stilistu među Južnim Slavenima. Dežulović govori o jedinstvenom fenomenu primjene heksametra i epigrama u novinama te neobičnoj istraživačkoj strasti u podlozi tih iznimno stiliziranih eseja.
Gudžević: Život je pravljenje uspomena. Više se od toga ne da učiniti – te poentira: Jedino što je moje, to je jezik. O ostalome se možemo dogovarati.
U programu Strip Strasse Danijel Žeželj predstavio je dva svoja ukoričena rada zanimljive intermedijske putanje DIVLJACI i LJETO (Petikat). S Paolom Orlić uz Žeželja bili su Jelena Paljan i Olja Ivančević Savičević.
Ivančević Savićević: Ono što je u priči, filmu i stripu naslovljenomLjetoostalo isto je atmosfera, zapravo emocija.
Žeželj: Snaga stripa dolazi iz toga što je strip hibridni medij koji obnavlja svoju mladost. Hrani se drugim medijima, ali ostaje svoj. Moji su stripovi crno-bijeli jer izlaze iz odnosa svjetla i sjene.
Fotografije © Tanja Draškić Savić i Manuel Angelini
Video-kronika © Vibor Juhas
