Sedmi dan: srijeda, 5. prosinca
Program Strip Strasse i PDV (Programi dodane vrijednosti) na 24. Sa(n)jam!
Ovog radnog tjedna svako jutro u devet, dok se sajamska knjižara a i autori tek bude, Librić predlaže itinerer kao Kolektivno maštanje i ludovanje. Sudeći po načinu kako ih najmlađa publika prihvaća, studenti osječke Umjetničke akademije Zdenka Šustić i Luka Vondrak pritom su više nego uvjerljivi.
Na Doručku s autorom Aljoša Pužar razgovara s Ivanom Dragičević o trenjima u suvremenom svijetu i jesmo li u njemu doista nejednaki, kao što se sluti iz naslova njezine zapažene knjige. Autorica se držala slika i fenomena kojima je zaokupljena krećući se svijetom medijske i političke imaginacije, ali i kontrastima poput cijeđenog narančina soka koji je i nadalje bolji na trgu u Damsku nego u briselskim diplomatskim zalogajnicama. Suzdržana u procjenama, kaže da je optimist, premda su mladi Europljani nezadovoljni poslovima koji im se nude, a komunikacijsko ubrzanje više ni ne ostavlja dvojbe oko toga hoće li do promjena u globalnim odnosima doći, pitanje je tek kada i kakvih.
Opet je uzbudljivo na jutarnjoj strip radionici u Hop lektiri. Dok crta vjevericu, Štef Bartolić poziva Vladu Šagadina da s publikom dogovori njezino ime. To nije išlo jednostavno, pa se nakon glasanja s nesigurnim ishodom, prešlo na izvikivanje. Onda se razrađivalo upoznavanje vjeverice i komarca, i to u Zološkom vrtu…
Tanja Mravak i Kruno Lokotar s pulskim srednjoškolcima (Pop lektira) ugostili su Predraga Ličinu. Razgovaralo se o spotovima, filmovima i knjigama, budući da je Ličina upravo objavio zbirku priča Bljuzga u praskozorje – kada i kako priča prethodi scenariju a kada iz scenarija, kako nastaje priča koju se povjerava čitatelju a ne gledatelju. Pričalo se i o igranom filmu koji autor upravo završava pod intrigantnim naslovom – Posljednji Srbin u Hrvatskoj.
U tradicionalnom programu Ljubljana Bere Aljoša Pužar nimalo prigodno raspravio je s gostima (Primož Repar, Žarko Paić, Uroš Milić) važnu obljetnicu: 25 godina časopisa Apokalipsa, iz čijega su se kruga u Ljubljani razvile važne kulturne i znanstvene inicijative.
Repar: Apokalipsa simbolički za nas nije značila katastrofu koliko otvorenost. Željeli smo povezati različite kreativne tokove, uključujući neverbalne. Paić: Uvijek sam na strani Apokalipse, jer kada se zbilja uruši i izgubi vjerodostojnost, moraju se prepoznavati novi predjeli. Milić: Filozofija se teško nosi s brzim ritmom doba, koji je u suprotnosti s onim što je filozofija kao mišljenje.
U Razgovoru iza zavjese premijerno je predstavljen didaktičko-moralistički kanconijer COTARDOV SINDROM (Hrvatska sveučilišna naklada). Aljoša Pužar razgovarao je s autorom Ozrenom Žunecom. Iz građe Medicinske enciklopedije Žunec je ritmizirao poučne sižeje, držeći se rasporeda natuknica. Paradoksalno, enciklopedija je promijenivši poetičku šifru zadržala i osnovni referencijalni postav. To se osjetilo i tijekom predstavljanja, posebno za autorovih i Pužarevih interpretativnih čitanja – o zdravlju i bolesti, sve do danas nekorektnih naputaka da ima situacija kada pacijentu, a sada možda čitatelju, nije najbolje da – prestane pušiti.
U programu Makedonija čita njegov selektor Emir Imamović Pirke donosi portret autorice Lidije Dimkovske. Uz Dimkovsku sudjelovao je Vladimir Jankovski, koji kaže: Angažirana, kritička nota njezine poezije progovorila je već u prvom romanu Skrivena kamera. Dimkovska: Ako smo samo na jednom njegovom kraju, ne znamo kakav je zapravo svijet. A na pitanje idu li u Makedoniji, kao književnom i općem svijetu, stvari nabolje odgovara: U Makedoniji je sve tako krhko, tužno, kao da se uvijek iznova želi krenuti ispočetka.
O tome „kako uspjeti u izbjeglištvu u trideset i pet lekcija“ govori u svome romanesknom EGZIL ZA POČETNIKE (Vuković i Runjić), sročenom na francuskom, Velibor Čolić. S njime te s prevoditeljicom Mirnom Šimat i urednicom Ursulom Burger u programu Sloboda razgovarao je Andrea Matošević.
Burger: Čolić je u književnost ušao ovdje, poslije je postao francuski pisac. Iz njegove priče o egzilu dobilo smo ogledalo za sebe, kako se osjećamo kada sretnemo izbjeglicu. Čolić: Sve se u meni desilo u jeziku. Egzil je po definiciji poraz. Stranac je čovjek s akcentom, svugdje pa i u svojoj rodnoj zemlji.
Program Intime u večernjem terminu predstavlja biografsku knjigu MAGI: KAO DA JE BILA NEKAD (Naklada Ljevak). Paola Orlić razgovarala je s autorom Dušanom Vesićem, urednicom Nadom Brnardić te Nenadom Marjanovićem – Dr. Fricom. Vesić se uvodno prisjetio kako je upravo Dr. Fric prije 20 godina doveo Magi u Pulu na koncert, bio je to prvi kulturni korak te vrste nakon ratnog sloma.
Ali, kako sam 1982. mogao znati da je Magi princeza – kaže Vesić – tek kada sam poslije sreo „prave“ kraljevne otkrilo mi se o kome je riječ. Vesićeva istraživačka knjiga – poentira je Dr. Fric – više je od biografije, to je priča o dobu, prostoru i sceni koja se pamti.
U konobi Boccaporta Mate Janković i Ana Marija Žužul u razgovoru s Paolom Orlić te intermedijalnom programu Menu za knjigu, koji je sadržavao i ogledni kulinarski slijed, predstavili su HRVATSKU KUHARICU (Školska knjiga).
Autor koncepta, chef Mate Janković protumačio je razliku koje donosi to iznimno izdanje kroz promjenu u doživljaju fenomena nacionalne kuhinje: I hrvatsko se kuhanje individulaziralo kao kreativan čin, na temelju nasljeđa koje dolazi iz podneblja i tradicionalnih vještina, ali sada kao prepoznatljivo djelo s potpisom.
Fotografije © Tanja Draškić Savić i Manuel Angelini
Video-prilog © Vibor Juhas
