Osmi dan: četvrtak, 6. prosinca
Video-prilog o programima na kojima publika "rešeta pitanjima" – Pop lektira, Hop lektira i Librić na Sajmu
Gost Aljoše Pužara na Doručku s autorom u Kavani Mozart bio je Žarko Paić, sociolog i književnik, filozofski pisac.
Paić: Tehnosfera je naslov o pokušaju da se promisli bit svijeta u kojem živimo, pokušavam pronaći vezu između mitskog razumijevanja umjetnosti i suvremene dvojbe o granici između umjetnosti i života. Tehnologija je postala subjekt. Objekti misle umjesto nas. To da smo subjekti nije samorazumljivo. Mi smo dio sustava, u kojem objekti imaju svoju logiku.
Razgovor Štefa Bartolića i Vlade Šagadina u Hop lektiri s Brankom Hollingsworth proširio se u vrlo upućenu raspravu s mladom publikom o mangama, japanskom stripu. Stekao se dojam da se i s mangama svijet sve brže naraštajno umrežava, a prevaga je u raspravi, unatoč dobrom držanju troje eksperata, otišla na stranu publike.
U Pop lektiri Ivana Dragičević, uz asistenciju Tanje Mravak i Krune Lokotara, provjeravala je sjećanje na vlastito srednjoškolsko iskustvo s pulskim tinejdžerima. Pokušavala se prepoznati glazba, sinhronizirati govor i teme. Glazbeni okvir je pritom bio ponuđen kao komunikacijski okvir priče, prozor u priču o svijetu koji se sluša, s tekstom ili bez njega.
U Mozartu su bili prevoditelji na sceni – Translab Italiano: Snježana Husić, Antonija Radić i Ana Badurina. Uzmemo li dva dobra prevoditelja i povjerimo im isti roman dobit ćemo dva (vjerojatno jednako) dobra prijevoda, ali i različita prijevoda. Radionica prevođenja upućuje i na izazov terminologija u književnom prevođenju: Književni tekst ulazi u sve sfere života.
U programu Istra ispod kore premijerno je predstavljana knjige Igora Grbića MRVICE S GOZBE (Sandorf). Uz autora su bili Ivan Vidak i Dinko Telećan.
Grbić: Pisanje je odgovor na poziv, a ne vikanje. Stalo mi je do imaginacije. Telećan: Govoriti o humoru je u pravilu nehumorno, ponekad i protuhumorno. Ali, ovdje treba reći da humor u Grbićevim esejima navodi na osmijeh, a ne na grohot.
U programu Sloboda o knjizi koja slobodu čuva i u naslovu – OTUŽNA SLOBODA (Sandorf) s Paolom Orlić razgovaraju autorica Friederike Gösweiner, prevoditelj Andy Jelčić i urednik Ivan Sršen. Roman je preveden u ciklusu potporne Nagrade Albert Goldstein.
Sršen: Ova priča je ironijski statement života u kapitalizmu. Gösweiner: Europsko društvo, društveni odnosi u kojima sam odrasla jednostavno ne funkcioniraju. Kad ne zna što bi, moja se junakinja skloni u – biblioteku.
U programu Sloboda Andrea Matošević o knjizi koja govori o liberalnoj tradiciji i fašizmu ŠEGRTOV ČAROBNJAK (Disput) raspravlja s autorom Ishayom Landom.
Landa ustraje na tezi da su fašizam i liberalizam prepletene strukture i nakon civilizacijskog sloma s fašističkim i nacističkim režimima: Fašističke politike koje su dovele do toga sloma regresivne su i proizlaze iz opčinjenosti privatnim vlasništvom u liberalnoj viziji kapitalističke akumulacije u XIX. stoljeću.
Večernji program Intime posvećen je NEISPRIČANIM PRIČAMA (Hena com). S autorom Rajkom Grlićem, urednicom Marinom Vujčić i Antom Tomićem razgovara Paola Orlić.
Grlić: Neispričane priče dolaze iz tridesetogodišnjih bilješki koje nisam kanio urediti, publicirati. Tomić: Nisam povjerovao u to. Pisanje je oblik komunikacije. A i nisam sumnjao da će to biti čitana knjiga. Grlić je fakir s frulom, zavodljiv pripovjedač, taj se dar osjeća u svakoj epizodi.
Fotografije © Tanja Draškić Savić i Manuel Angelini
Video-kronika © Vibor Juhas
