17 Sajmova knjige u Istri
1. Sajam knjige u Istri
11.-16. prosinca 1995.
Forum, Galerije Capitolium i Diana
Bez velikih priprema, gotovo slučajno, kao plod mnogobrojnih kreativnih igara i, kako se mislilo, trenutne zanesenosti ljudi okupljenih oko pulske knjižare Castropola dogodio se 1. Sajam knjige u Istri. Bio je to prvi regionalni sajam knjige u Hrvatskoj. Na Sajmu, u galerijama Gradske vijećnice na antičkom Forumu, na improviziranim štandovima majstora kazališnih kulisa Romana Viškovića, izlagalo je 56 hrvatskih nakladnika.
"Neozbiljne" organizatore i veselu, nepreuzetnu "feštu od knjige" odmah i bezrezervno prihvatili su svi (ne računajući lokalne zlobnike): čitateljstvo, nakladnici, kulturna javnost.
U ideji Sajma sve je podređeno nakladnicima i sajamskoj publici: dok prvi izlažu bez obveze sudjelovanja u pokriću troškova štandova i prodaje, drugima je, pak, u ovoj igri ponuđen veliki popust od 30% na sve izložene naslove.
Sajam je idejno utemeljio pjesnik Boško Obradović bez čije mašte, iskustva i kreativne hrabrosti ne bi bilo ovakvoga događaja. Uz njega, prvi su sajam stvarali Magdalena Vodopija, Tereza Pulja, Vojislav Stojković Stole, Zoran Vodopija i 15 studenata pulskih fakulteta.
"Atmosfera oko knjige – knjiga kao kult ličnosti, to su naše male šanse. Tu počiva i šansa ovog Sajma, s odgovorom na pitanje: Kako postati dio kulturne tradicije?! Neka nas knjiga uveseljava i opamećuje!", riječi su kojima je s balkona na Forumu u toplo prosinačko jutro 1995. godine, pred više od 1000 ljudi, otvoren 1. Sajam knjige u Istri.
2. Sajam knjige u Istri
2.-11. prosinca 1996.
Forum, Galerije Capitolium i Diana
Kult knjige na drevnome trgu – tako su, pomalo samodopadno i bombastično, organizatori najavili 2. Sajam knjige u Istri. Uz nakladnike koji su sudjelovali na Prvom sajmu, pristiglo je još dvadesetak novih. Programski, drugo izdanje Sajma iskazalo je želju organizatora da ovaj događaj ne bude samo prodajna izložba knjiga, već mjesto predstavljanja knjige i susreta ljudi od knjige. Prva promocija Sajma dogodila se 3. prosinca 1996. u 11 sati, na otvorenom, ispred Augustovog hrama. Javnim predstavljanjem Hrvatskog općeg leksikona i gostima predstavljačima Tomislavom Ladanom i Augustom Kovačecom, započet je niz od pedesetak promocija Sajma u šest godina njegova trajanja.
Dogodila se i prva izložba: predstavljanje grafika Marine Banić iz knjige pjesama Ko mi rečeš da, i dva alternativna predstavljanja u malom kafeu iza Augustovog hrama: Gigi Anarhišta – Život, lik i djelo Drage Orlića i Dvije dame – jedna knjiga – dvije promocije: predstavljanje zbirke pjesama La Pecia Loredane Bogliun i gosta izdavača Hefti Edizioni iz Milana. Sajam je pratio i katalog s popisom svih izloženih naslova. U to vrijeme, kad mnogi izdavači nisu imali ni uredan popis svojih izdanja, katalog je bio novost i pravi pothvat. U deset dana trajanja, Sajam je posjetilo više od 30000 ljubitelja knjige i tom magičnom brojkom organizatori su dugo mahali tražeći potporu od potencijalnih sponzora (koji su se višeput pokazali ravnodušnim).
3. Sajam knjige u Istri
8.-18. prosinca 1997.
Portarata, Stara robna kuća
Nakon dvije godine boravka u galerijama "Capitolium" i "Diana", Sajam je preseljen u novi prostor. Smještena blizu Zlatnih vrata ruševna zgrada, koju Puljani zovu Stara robna kuća, primila je 107 hrvatskih nakladnika s gotovo 4000 naslova. Sajamski katalog predstavljen je kao, u tom trenutku, jedinstven i najznačajniji popis izdavača i najnovijih izdanja u Hrvatskoj. Novost 3. SAJMA KNJIGE U ISTRI bila je svakodnevno pojavljivanje obavijesti o Sajmu i njegovim popratnim događanjima na Internetu kao i proglašenje najbolje knjige Sajma. Te godine, bez konkurencije, to je bila Terra Incognita Branka Fučića, a njeno javno predstavljanje bila je kruna posebnih programa Sajma. Pamti se i danas glazbena izvedba Marusic is tria, briljantno, lepršavo izlaganje akademika Fučića i gromoglasan smijeh i pljesak publike.
Usporedo sa Sajmom otvoren je i Prvi sajam reciklaže u Istri koji su posjetitelji i svi prolaznici mogli tijekom 10 dana razgledati u izlozima Stare robne kuće. Pod nazivom "Slično se sličnomu raduje" na Sajmu reciklaže bile su izložene jedinstvene lutke slikarice Gordane Majnarić.
Trećim izdanjem Sajma organizatori su posebno ponosni jer je upozorio na devastaciju gradskih prostora. Želimo vjerovati da su pjesnikov apel na otvorenju: "Nećemo majonezu koja se cijedi niz Zlatna vrata" i atmosfera Sajma spasili zgradu Stare robne kuće od mekdonaldizacije.
4. Sajam knjige u Istri
7.-17. prosinca 1998.
Forum, Galerije Diana, Cvajner i prostor knjižare Mladost
Sajam se, neprestano u potrazi za prostorom, vratio na Forum i smjestio u tri "paviljona": galeriju "Diana", prostor nekadašnje kultne knjižare "Mladost" i galeriju "Cvajner". Krug knjiških prostora na antičkom trgu zatvorio je starinski, romantični bibliobus pristigao iz Bosne i Hercegovine.
Na Četvrtom sajmu sudjelovalo je 137 nakladnika iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine te poznati izdavač knjiga iz područja umjetnosti "Taschen" iz Kölna. Više od 7000 naslova uvršteno je u opsežni katalog. Sve raznovrsnije popratne programe Sajma obogatili su glazbenik Dario Marušić i koreografkinja Slavica Šenk.
Uz predstavljanje knjiga, Sajam su pratile i dvije izložbe: Ex libris Milana Legovića i izložba fotografija korištenih u knjizi Eufrazijeva bazilika u Poreču Alfija Klarića. Dogodila se i prva predstava u okviru Sajma – Una, povedi i mene.
Četvrti je Sajam posjetilo više od 40000 ljubitelja knjige.
Bila je to crna godina uvođenja PDV-a, najteža godina za hrvatsku knjigu u 90-im, najteža godina i za pulski Sajam. I danas je nejasno kako je tada opstao. Praznovjerni to pripisuju raznim događajima i "znacima" – posebno Balotinim stihovima koji su i bili moto Sajma: "Lip je život samo ontar, kad se prez straha žrtvuje."
5. Sajam knjige u Istri
6.-16. prosinca 1999.
Kino Pula
Da je kojim slučajem Sajam institucionaliziran – sa stalnim prostorom događanja i stalnom dostojnom financijskom potporom – vjerujemo kako nikad ne bi oživio zaboravljeni i zapušteni parter Kina "Pula", mjesto prvih filmskih zanosa mnogih naraštaja Puljana. Ovako, s knjigom kao pravom filmskom divom, oživjeli su i parter i pozornica ispod velikog filmskog platna. Na Sajmu je izlagalo 170 hrvatskih nakladnika, prvi put na pravim sajamskim policama.
Knjigom Sajma proglašena je Krležijana, enciklopedija u izdanju Leksikografskog zavoda "Miroslav Krleža". Mnogobrojne promocije kulminirale su koncertima poznatih istarskih glazbenika: Tamare Obrovac, Darija Marušića i Livija Morosina.
Na Sajmu prvi put natupa jedan strani autor. Argentinski književnik, autor proturječne knjige Anatom, Federico Andahazi dva je dana bio gost pulskog Sajma. S njim smo saznali što znači književna zvjezdomanija. Redovi za autogram, redovi za knjigu, zakrčen put do pozornice, zarumenjena lica inače uspavanih zaštitara Sajma, blicevi, kamere i to ne samo one prisutnih novinara već i dama u lijepim godinama – slike su to koje su ostale za Andahazijem.
Prvi put Sajam je i sveobuhvatnije medijski popraćen. Izjava Slobodana Prosperova-Novaka: "Interliber je pravi vašar prema pulskome Sajmu" odjeknula je Hrvatskom, a mnogobrojni novinski napisi i televizijski prilozi sa Sajmom su upoznali i širu javnost.
Sajam je posjetilo rekordnih 60.000 ljudi.
Opijeni uspjehom i obilnim pohvalama, organizatori su, nakon Sajma, uzviknuli – Postali smo tradicija! – i odmah zatim – A što ćemo sad?!
6. Sajam knjige u Istri
4.-14. prosinca 2000.
Kino Pula
Šesti sajam bio je posvećen svima onima koji s knjigom liježu u krevet, nepostojećem klubu krevetnih čitatelja. S knjigom u krevet, sloganom i plakatom koji je podigao prašinu i negodovanje dežurnih ćudorednika, započeo je 6. Sajam knjige u Istri. Četrdesetak autora, urednika i predstavljača svojim su promocijama knjiga od Sajma stvorili pravi festival knjige. Najviše je pozornosti privukao tada još nerazvikani FAK čiji se nastup se održao kao posebni program Sajma (festival unutar festivala) u kultnom rock klubu "Uljanik". Fakovci su doslovno protutnjali Pulom. Donijeli su nam nešto od atmosfere 70-ih (fuck you), samo puno ušminkanije i mekše.
U sajamskom prostoru, u 11 dana, održano je 12 promocija. Kao i svake protekle godine, bilo je onih koje će se bilježiti i onih koje će se pamtiti.
Predstavljanje knjige Biblioklasti Gérarda Haddada pamtit će se kao najduža i najemotivnija promocija Sajma (bilo je i suza u publici). Sve zahvaljujući predstavljaču don Branku Sbutegi. To je i jedina promocija na kojoj je predstavljač (autora nije bilo) na zahtjev publike potpisivao knjige.
Predstavljanje likovne monografije Diminić pamtit će se po nadahnutim izlaganjima dviju dama – Gorke Ostojić Cvajner i Zdenke Višković; predstavljanje monografije Fadila Hadžića po bravuroznoj improvizaciji Drage Orlića (sad se može priznati – knjigu je vidio 10 minuta prije prezentacije); predstavljanje Autobiografskih zapisa Stanka Lasića po rijetko viđenom izlaganju (fusnota do fusnote) akademika Šicela; predstavljanje knjige koju smo dugo čekali – Istragram Milana Rakovca po britkom dijalogu autora i njegova predstavljača – prijatelja ali i najžešćeg kritičara – Borisa Biletića; predstavljanje časopisa Tvrđa po najmanje publike (zadnji dan Sajma), ali zanesenom i strastvenom predstavljaču – Žarku Paiću.
A nakon svega, ostale su nam knjige – idemo u krevet.
7. Sa(n)jam knjige u Istri
3.- 13. prosinca 2001
Dom hrvatskih branitelja
Kad ste dugo beskućnik, sanjate palaču a gotovo sigurno završite u jarku. Organizatori Sajma nikad nisu priznali da su beskućnici, iako su punih šest godina lutali Pulom ne znajući do zadnjeg trena gdje će smjestiti već najavljeni Sajam.
Uoči 7. Sajma, kad su već mislili da je jarak neminovan, igrajući poput propalih ruskih grofova na posljednju kartu, dogodila im se (kao u snu!) prava palača – mornarička, nekadašnji austrougarski Marine Kasino, danas Dom hrvatskih branitelja. U secesijskim se dvoranama smjestilo više od 250 hrvatskih nakladnika, a Domom je prošlo više od 70.000 ljudi.
Rodio se pravi festival knjige i autora, a počeo se nazirati i dugo najavljivani međunarodni dio Sajma. Na 7. sajmu izlagali su nakladnici iz Slovenije, Italije, Austrije, Bosne i Hercegovine, a posredstvom distributera iz Hrvatske i izdavači iz Engleske i Njemačke. Dva su međunarodna skupa označila Sajam: Vikend knjižničara i Skup prevoditelja, a dva programa postala omiljena: Doručak s autorom i Suton uz knjigu.
Više od 70 autora, urednika i prevoditelja predstavilo se pulskoj publici.
Najposjećenija promocija bila je ona Darka Dukovskog i njegove knjige Rat i mir istarski; najdirljivija – hommage Tomu Durbešiću; najduži Doručak s autorom onaj s Enesom Kiševićem; najbolji tulum u Oštariji Ćuk. Sajamska publika dobila je novog miljenika – Dušana Karpatskog.
U Pulu je stiglo 30 tona knjiga, a više od 20 ostalo je u njoj.
Mauricio Ferlin kreirao je novi znak Sajma – oblu damu koja je zajahala knjigu. Znak je, na radost organizatora koji prizivaju nevine skandale, izazvao burne reakcije dežurnih "analitičara". Sajamska je publika smjelu damu odmah zavoljela.
Organizatori sajma sami su sebe prozvali sanjarima knjiga a Sajam knjige u Istri – Sa(n)jam knjige u Istri. Ovoga puta to nije bio marketinški trik. Na Sedmom sajmu odista se sanjalo.
8. Sa(n)jam knjige u Istri
Pulski festival knjiga i autora
2.-12. prosinca 2002.
Dom hrvatskih branitelja
Pulski Sajam nastao je iz snova i u igri nekoliko ljudi okupljenih oko pulske knjižare Castropola. Od nepreuzetne male izložbe knjiga, dugogodišnjom igrom i sanjanjem istih postao je najveći sajam knjiga u Hrvatskoj. Najveći po broju izlagača i još više po pravoj festivalskoj knjiškoj atmosferi. Sajam je to vaninstitucionalan, "klupski", sajam ljudi koji se bave knjigom i za ljude koji su vezani uz nju. Susretište nakladnika, autora, urednika, prevoditelja i čitalačke publike. Dom za male nakladnike, svježe ideje i nove autore. U mediteranskoj, opuštenoj atmosferi grada "na kraju koliko i u središtu ili pupku svijeta", na pulskome Sajmu potiču se i stvaraju novi, alternativni, putovi knjige.
Tijekom jedanaest dana održano je 80 programa, predstavljeno 150 autora, urednika i prevoditelja, izloženo 10.500 naslova 270 hrvatskih nakladnika. Sajam po prvi puta ima i posebnoga gosta – Republiku Češku – nakladničku velesilu s 14 tisuća naslova godišnje. Uz izložbu s oko 600 čeških naslova, od poznatih čeških književnika predstavili su se Michal Viewegh, Ludvik Vaculik i Jiři Menzel. Između brojnih inozemnih gostiju treba izdvojiti Irvinea Welsha (Trainspotting) i španjolsko-francuskog pisca Fernanda Arrabala. Tri središnja događaja Sajma bili su međunarodni skupovi PEN u Puli s 50 domaćih i inozemnih autora, zatim Međunarodni susret urednika časopisa za kulturu s temom Protuglobalizacijski pokreti u kulturnom kontekstu te Vikend knjižničara posvećen multikulturalnosti u praksi.
Uz već tradicionalne programe Doručak s autorom i Suton uz knjigu, tu je i novi Hyde Park Sajma s pozornicom za najhrabrije.
9. Sa(n)jam knjige u Istri
Pulski festival knjiga i autora
Središnja tema: Moć žene i književno stvaranje
3.-13. prosinca 2003.
Dom hrvatskih branitelja
"Ako je Interliber hrvatski Frankfurt, onda je pulski Sa(n)jam knjige hrvatski Leipzig", istaknuo je ministar kulture Republike Hrvatske dr. Antun Vujić otvarajući 9. SAJAM KNJIGE. Fešta ud libri ove je godine posvećena utemeljitelju zimskih druženja uz knjigu, pjesniku Bošku Obradoviću.
Središnja tema Moć žene i književno stvaranje još je i prije samoga početka Sajma uzbudila poneke hrvatske spisateljice. Svoje nježno pismo u svim vidovima književne i knjiške proizvodnje predstavile su Irena Vrkljan, Sanja Iveković, Sibila Petlevski, Milana Vuković-Runjić, Andrea Zlatar, Daša Drndić, Julijana Matanović, da spomenemo samo neke od domaćih snaga, te strane autorice Karolina Fetscher, Magdalena Platzova, Alice Schwarzer, Bettina Balaka, Isabella Bossi Fedrigotti, Erica Fischer…
Na Sajam je stiglo četrdesetak tona knjiga (290 nakladnika iz Hrvatske i inozemstva) koje je strpljivo pregledavalo i za svoje biblioteke biralo više desetka tisuća posjetitelja. Pored središnjega, svima znanog Doma hrvatskih branitelja (kavana Mozart, Crveni salon, Plavi salon) posjetiteljima i gostima (oko 150 autora, prevoditelja, urednika…) sajamskih programa vrata su otvorili i Filozofski fakultet, kafić Foška, klub P14, klub Uljanik, Multimedijalni centar Luka, restoran Vela Nera i galerija Cvajner.
Pored službenih programa: Doručak s autorom, Moć žene i književno stvaralaštvo, SuperTrouper, OFF program, Predstavljamo časopis i Suton uz knjigu; za okrugle stolove sjeli su organizatori književnih manifestacija da bi razgovarali o Mogućnostima suradnje i povezivanju književnih manifestacija, potom knjižničari s temom Postoji li sukob između nakladnika i knjižničara? kao osnovom svoga tradicionalnog Vikenda knjižničara. Ali tu su i izložbe, koncerti, kazališna predstava, filmovi, radionice…
Najzanimljiviji i najspontaniji gost Sajma je zasigurno bio mađarski pisac, aristokratskog podrijetla, Péter Esterházy.
10. Sa(n)jam knjige u Istri
Pulski festival knjiga i autora
Središnja tema: Putopisi
2.-11. prosinca 2004.
Dom hrvatskih branitelja
Zaokruženi, nekima jubilarni, nekima obljetnički, Sajam iznjedrio je Kiklopa, godišnju nagradu za svekolika postignuća u knjižnoj produkciji nakladnika Hrvatske koju izabire sama struka (članovi Zajednice nakladnika i knjižara, Društva hrvatskih književnika, Društva hrvatskih pisaca, Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade, Hrvatskog knjižničarskog društva, Društva hrvatskih književnih prevodilaca, Razreda za književnost i Razreda za društvene znanosti HAZU-a te književnih kritičara i novinara u kulturi) u 12 kategorija: urednik, biblioteka, prozno djelo, debitantska knjiga, pjesnička zbirka, knjiga eseja, publicistička knjiga, dječja knjiga, knjiga inozemnog autora, prijevod, oblikovanje knjige i hit godine. Nagrade (rad akademskog slikara i kipara Josipa Diminića) su dodijeljene 8. prosinca u Grand salonu broda Dalmacija na vezu mola Carbone.
Tema Sajma su putopisi, književne avanture bilo kakvih putovanja, a program Istra viđena očima stranih pisaca dopunjen je programom u kojem suvremeni hrvatski pisci pišu naručene putopisne zapise o Istri, kao što su to već učinili kolegice i kolege iz Slavonije. Naravno, nije zaboravljen ni James Joyce koji je ravno prije sto godina doplovio u – pomorski Sibir, Bogu iza leđa – Pulu.
Dakako nije se odustalo od provjerenih, već tradicionalnih, službenih programa u kojima sudjeluju gotovo svi recentni hrvatski književnici, urednici, prevoditelji, esejisti, kritičari…, a od stranih imena valja zabilježiti Francoisa Fejtöa, Tess Gallagher, Klausa Hensela, Claudia Magrisa, Sándora Majarosa, Rui Nunesa, Iztoka Osojnika, Orhana Pamuka, Ilju Stagoffa i Dragana Velikića.
Zvijezda Sajma je nesumnjivo, duhom mlađahni Dragutin Tadijanović.
Bez obzira na svečarsko-prigodničarsko obilježje 10. SAJMA KNJIGE, nisu tu bile samo njokade i fužade (kako bi Milan Rakovac primijetio), jer stvorena je još jedna inicijativa, ideja za buduću, širu književnu manifestaciju (otvorenu prema glazbi, filmu i likovnosti), Jadran – Polis – Europa.4
11. Sa(n)jam knjige u Istri
Pulski festival knjiga i autora
1.-10. prosinca 2005.
Središnja tema: Krimić
Dom hrvatskih branitelja
Uvodnim podnevnim pucnjem na temu Sajma – krimić i prvim ubojstvom u režiji Maura Ferlina započelo je svečano otvaranje 11. Sajma knjige u Istri. Jadranka Đokić, Vojo Šiljak te policijski inspektori dr. Fric i Vlado uveli su nas u svijet krimića, a direktorica Magdalena Vodopija u zbilju Sajma. Krimić je osvojio televizijske serije i filmove, ali nikad nije nestao iz knjižara i izdavačkih kuća, pače mnogima od njih kontinuirano je osiguravao egzistenciju, jer se jedino on sigurno prodaje. Najviše mu odgovara džepna knjiga i valjda se kao rijetko koji masovni književni proizvod može podičiti time da se čuveni pisci, sociolozi, glazbenici, glumci, političari i svakojaki drugi uglednici hvale kako ga čitaju. Gostovali su i domaći i strani pisci krimića u programu Ne pucajte u autora: Veit Heinichen, Wiliam Lashner, Nicolas Remin, Feđa Šešović, Andrej Kurkov, Edo Popović, Mima Simić…
Visprenog Vojka Šiljaka koji je mladenačke noćne razgovore zamijenio jutarnjim uz drugu kavicu i ponekim zalogajčićem, u opuštenom čavrljanju od osobnoga do književnog diskursa, zbunjivali su: Dacia Maraini, Zlatko Bourek, Nedjeljko Fabrio, Igor Mandić, Tonko Maroević, Boris Dežulović, Goran Tribuson i Zdravko Zima.
Šarmantni, duhoviti, elokventni, opušteni, preobrazovani i tkoznaštosvene voditelj Aljoša Pužar dočekivao je u kafiću Uliks na neformalne razgovore Milorada Stojevića, Slobodana Šnajdera, Ivicu Ivaniševića, Ante tomića, Juricu Pavičića, Ivanu Sajko, Delimira Rešickog, Zorana Lazića, Tonći Kožula i Teu Benčić Rimay.
Razgovor iza zavjese programska je novina ovog Sajma. Namijenjen svima onima koji su željni netrivijalna štiva, stručnih razgovora, znanstvenih rasprava, intelektualnih dosjetki i novotiskanih knjiga iz raznovrsnih područja nezaustavljiva ljudskog mišljenja. Zasićenost svakodnevicom potiče na razmišljanje, pa nimalo ne čudi sve veća popularnost esejistike, znanstvenih studija, kritike, općenito zahtjevnijih knjiga.
Već uobičajeni, no iznimno potreban program, Suton uz knjigu, Istranima je predstavio knjige i autore koji su obilježili godinu na izmaku. Dakako, tu su bili i kasnonoćni off programi u Galeriji Cvajner i u kafiću P14.
Dodjela nagrada Kiklop upriličena je u novootvorenoj dvorani Aruba cluba, 7. prosinca u 21.00 sat.
Najzanimljivija je bila neformalna hedonističko-obredna sekta Utorkaša, splitska ekipa novinara i pisaca koja se utorkom sastaje u splitskoj konobi Hvaranin, a iznimno za ovu priliku zajebavali su se u pulskoj Kantini. Utorkaši su specijalno za Sajam napisali splitsku zbirku priča Naši preci, bibliofilsko izdanje u stotinu četrdeset i četiri splitski potpisana, žigom nakladnika ovjerena i numerirana primjerka (prvi primjerak ljubomorno se čuva u pulskoj arhivi Sa(n)jam knjige u Istri, a posljednji 144. primjerak u konobi Hvaranin u Splitu).
12. Sa(n)jam knjige u Istri
Pulski festival knjiga i autora
Središnja tema: Poezija je pitanja srca
30. studenog – 9. prosinca 2006.
Dom hrvatskih branitelja
Festival su obilježili slavni talijanski spisatelji Umberto Eco i Claudio Magris koji su sa svojih dvadesetak europskih prevoditelja sudjelovali na simpozijuRadovi u tijeku/Lavori in corso, u okviru novopokrenutog festivala Polis-Jadran-Europa porinutog na 12. Sajmu. Prva četiri dana sve se vrtjelo oko planetarne ruže, semiotičara, lingvista, prevoditelja, komunikologa, znanstvenika i jednog od najprevođenijih pisaca današnjice Umbeta Eca. Multimedijalna manifestacija Polis-Jadran-Europa upoznala nas je i s mladom suvremenom književnom scenom Crne Gore i izdanjima koja su povodom te zgode izdana u biblioteci Kod Tomasa (nakladnici: Sa(n)jam knjige, Antibarbarus i Plima).
Najbrojniji gosti Festivala ove su godine bili pjesnici. Uostalom, nimalo čudno, tema Sajma Poezija je pitanja srca dovoljno kazuje, kako je pomnom analizom seciranja lirskoga srca dokazao Luko Paljetak na otvorenju. Više od pedesetak pjesnika, od blogerskih početnika do majstora soneta, izredalo se čitajući poeziju na programima Poezija kod Domenica iKlubu živih pjesnika. Tradicionalni program Doručak s autorom vrvio je poznatim imenima: Jakša Fiamengo, Umberto Eco, Andrej Nikolaidis, Zvonimir Maković, Ivan Rogić Nehajev, Predrag Matvejević…, jednako kao i ustaljeni Suton uz knjigu: opet Umberto Eco, Aleksandar Bečanović, Dragan Radulović, Gyeorgy Dalos, Sibila Petlevski, Renato Baretić, Milana Vuković Runjić, Predrag Matvejević… Samo za ovaj Festival pokrenut je program Kartular koji je ugostio Carla Spartaca Capogreca, Milana Rakovca, Miroslava Bertošu, Radomira Pavičevića, Jovana Nikolaidisa…
Nisu samo knjige i književnici bili u središtu pozornosti. Pored književnika bilo je i glazbenika (Rambo Amadeus, Kemal Monteno i Radojka Šverko), likovnih izložbi (Mladen Veža i suvremena crnogorska likovna umjetnost) te, i ove godine, nezaobilazni, splitski Utorkaši koji su, iznimno u petak, kao i lani, Sajmu podarili Našu spizu, literarno gastronomski zbornik priča dalmatinske probave i splitskih dišpeta za punim stolom.
Predzadnjega dana u hotelu Riviera podijeljeno je trinaest teških Kiklopa koji su ujedno i najavili (ne)sretan broj idućega Festivala knjiga i autora.
13. Sa(n)jam knjige u Istri
Pulski festival knjiga i autora
Središnja tema: Drugi Balkan
6.-15. prosinca 2007.
Dom hrvatskih branitelja
Plesnim performansom u režiji Matije Ferlina otvoren je trinaesti po redu Sa(n)jam knjige u Istri koji je upečatljivom koreografijom i još upečatljivijim kostimima mnogobrojnu publiku ispred Doma hrvatskih branitelja uveo u programsko žarište ovogodišnjeg festivala – Balkan to jest drugi Balkan – onaj bez mita i predrasuda. Toj temi u čast ove godine predstavljen je i novi trodnevni program pod nazivom Balkanske (op)sesijena kojem su sudjelovali čuveni pisci, sociolozi, političari, antropolozi i ostali uglednici poput Andreja Nikolaidisa, Aleša Debeljaka, Katarine Luketić, Aleksandra Prokopieva, Ivana Čolovića, Ljiljane Filipović, Aleksandra Kjoseva, Nermina Sarajlića, Elizabete Šeleve, Beqë Cufaja, Ermisa Lafazanovskog, Srđe Pavlovića, Andree Pisac i Žarka Paića. Tema o kojoj se nerado govori i često zaobilazi, iznijela je na površinu probleme, vizije i predrasude geografsko-kulturne kategorije. Koliko je tema bila intrigantna u ovom dokazuje i činjenica da je u Pulu, isključivo zbog Balkana, stigao autobus zagrebačkih studenata filozofije.
Premijerno su se u Puli tom prigodom predstavile i dvije antologije balkanskih autora: CD izdanje antologije Jug-jugoistok ukratko koju je uredio Aleksandar Prokopiev te antologija Nepoznati susjed Richarda Swartza. Po prvi put u Puli organiziran je i susret nakladnika i autora Jugoistočne Europe. Skup je inicirala poznata njemačka fondacija S. Fisher Stiftung čija je brojna delegacija, zajedno s delegacijom leipziškog sajma knjiga, nekoliko dana boravila u Puli. Na konferenciji za tisak naših njemačkih prijatelja najavljena je trogodišnja suradnja Leipziga i Hrvatske koja ima započeti u ožujku 2008., a utemeljen je i internacionalni krug prijatelja Sa(n)jam knjige u Istri čiji su potpisnici njemački, austrijski, hrvatski, bosanski i ostali gosti.
Tradicionalni Doručak s autorom bio je prilika da se publika susretne s najvećim zvijezdama europske i domaće književne scene: po prvi put naDoručku gostovala je Slavenka Drakulić, a osim nje još tradicionalnijeg su Voju Šiljka dobrano namučili i Daša Drndić, Slobodan Šnajder, Aleksandar Flaker, Žarko Paić, Ivan Čolović, Laszlo Vegel, Nedžad Ibrišimović i Inoslav Bešker.
Bertijev program: ljubav na drugi pogled bio je ovogodišnja novost i jedan od, sa sigurnošću to sada možemo reći, najboljih programa koji je Sa(n)jam knjige, u suradnji s hrvatskim PEN centrom osmislio kao svojevrsni hommage Albertu Goldsteinu. Zaboravljene, a vrijedne knjige predstavili su nam Bertijevi prijatelji: Zvonko Maković, Žarko Paić, Tonko Maroević, Nikica Petrak i Nadežda Čačinović.
Sutonu uz knjigu počastili su nezaobilazni Utorkaši predstavljanjem treće po redu zbirke priča nevesele tematike Naši sprovodi te autori poput Ede Popovića, Dževada Karahasana i Nadežde Čačinović. Na premijerama Sutona mjesto više tražilo se tijekom predstavljanja novih romana Mirka Kovača i Claudia Magrisa, a dalek put iz Portugala prevalili su i supružnici Maldonado-Dionisio kako bi predstavili svoje hrvatske prozne i lirske prijevode.
U posebnim je programima Dušan Karpatsky predstavio češku Antologija hrvatske poezije, saznali smo kako izgleda najspominjaniji čovjek na odjavnim špicama HRT-a Đelo Hadžiselimović, a premijerno je, posljednjeg dana, predstavljena biografija i novi nosač zvuka splitskog kantautora Gibonnija.
Iz Splita nam je u goste došao i festival pričanja Pričigin koji je u dvije večeri okupio desetak pripovjedača i oko stotinjak slušatelja. Istarske umjetnike različitog izričaja predstavili smo u multimedijalnom programu Istra ispod kore, a u Kavani Mozart upriličili smo izložbu fotografija Ivana Balića Cobre.
Kako nam ipak sve to nije bilo dovoljno, organizirali smo i trodvnevni 0.2 festival Polis Jadran Europa, tečajeve kreativnog pisanja pod vodstvom američko-hrvatskog meštra od libra Josipa Novakovića, podijelili smo trinaest Kiklopa u pulskom rock clubu Uljanik, a najmlađima omogućili da i ove godine uživaju u kreativnim eko radionicama Holcima i DOOR-a.
14. Sa(n)jam knjige u Istri
Pulski festival knjiga i autora
Središnja tema: Literarni nomadi
4.-11. prosinca 2008.
Dom hrvatskih branitelja
Sa(n)jam knjige u Istri, po četrnaesti put, svečano je otvoren pod režijom Matije Ferlina. U performansu svečanog otvorenja sudjelovali su Ivana Roščić, Roberta Milevoj, Andrea Gotovina i Kazuhiro Tamaki, a protokolu otvorenja sudjelovali su gradonačelnik Pule Boris Miletić i župan Istarske županije Ivan Jakovčić.
Nakon Vikenda knjižničara i otvorenja izložbe fotografija Putevi Jakoba Goldsteina, stigli su Utorkaši sa starim bibliobusom punim knjiga i splitskih autora te četvrtom knjigom u sunakladištvu s Frakturom.
Ove godine imamo novi program, Autori iz susjedstva, kojeg smo stvorili kako bismo približili nakladništvo i autore regije, u kojemu su se predstavili Ivan Kordić, Mile Stojić i Jasna Šamić iz Bosne i Hercegovine, Olivera Kujundžić i Vujica Ognjenović iz Crne Gore, Vladimir Arsenijević, Vladislav Bajac, Goran Marković i Teofil Pančić iz Srbije. Po prvi put u Puli zajedno izlažu nakladnici iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije. Uz 50 nakladnika iz regije, na Sajmu su po običaju i gotovo svi hrvatski nakladnici (250) s 18.500 naslova.
U raznolikom i zanimljivom popratnom programu nazvanom By the Book uživali smo u izložbama, koncertima, filmskim premijerama i performansima. Otvorili smo zaboravljene gradske prostore: bivša galerija Milotić opet je otvorila vrata, kao i Narodna obrana, koja će se po prvi puta naći u ulozi izložbenog prostora. Na pulskom Forumu otvorena je izložba Mirka Ilića, poznatog hrvatskog dizajnera svjetskog ugleda, Paula Buckleya, art direktora Penguin Booksa i Igsu Liu, art direktorice W.W. Norton Books & Co., te izložba 50 najljepših knjiga Amerike po izboru AIGA (najstarijeg i najvećeg američkog udruženja dizajnera), skupnog naziva Tvornica lijepih knjiga. U Pulu je glazbeni nomad Darko Rundek premijerno predstavio projekt BetWeen, a srpski redatelj Goran Marković hrvatsku premijeru filma Turneja.
Ove godine Sajam je predstavio novu knjižnu manifestaciju, Festival dječje knjige MONTE LIBRIĆ. Prvi Festival dječje knjige održat će se istovremeno s velikim Sajmom, gdje će preko 50 nakladnika izložiti do sada najveći izbor dječjih knjiga. S djecom su se družila i svoje priče pričala najpoznatiji hrvatski dječji autori: Mladen Kušec, Zvonimir Balog, Helena i Zvonimir Bulaja, Miro Gavran, Maja Glušević, Hrvoje Hitrec, Pajo Kanižaj, Sanja Lovrenčić, Danijel Načinović, Sanja Pilić, Sanja Polak i Melita Rundek.
Ove godine tema Sajma su Literarni nomadi, književnici i znanstvenici koji ne samo da djeluju u novim sredinama, već su i svojim stvaralaštvom postali dio kulture zemlje koju su odabrali kao svoju novu domovinu, literarno se izražavaju novim jezikom, a u temama i motivima oslonjeni su kako na kulturu iz koje dolaze tako i na onu u koju su došli. Neki od nomada u Puli su češki pisac Jirij Gruša, diplomat i predsjednik svjetskog PEN-a, Kenneth White, škotski pjesnik i teoretičar nomadizma, najprevođeniji bugarski pisac Georgi Gospodinov, poznati suvremeni mađarski pisac rumunjskih korijena Gyorgy Dragoman, Marica Bodrožić, autorica hrvatskih korijena koja piše na njemačkom jeziku i u Njemačkoj je vrlo zapažena, Bora Ćosić i ostali. Ovu temu tematizirao je i teorijski skup Nomadske (op)sesije, pod vodstvom mladog filozofa Srećka Horvata, uz Mikhaila Ryklina, jednog od najpoznatijih i najutjecajnijih suvremenih ruskih filozofa i intelektualaca, njemačkog dramaturga Michael Haerdter, profesor postkolonijalne teorije s Yalea Mokhtar Ghambou…
Knjige i autore predstavili su već dobro znani programi: Doručak s autorom i Bertijev program – ljubav na drugi pogled u Kavani Mozart, Suton uz knjigu i Razgovori iza zavjese u Koncertnoj dvorani i Dani knjižničara u Gradskoj knjižnici, a tu su i duge festivalske Noći u Cvajneru.
Vrhunac sajamskih događanja i ove je godine bila dodjela knjižne nagrade Kiklop, ima mali jubilej – peto izdanje, 10. prosinca 2008. godine u hotelu Histria.
15. Sa(n)jam knjige u Istri
Pulski festival knjiga i autora
4.-13. prosinca 2009.
Dom hrvatskih branitelja
Odustajanje glavnog sponzora i velika financijska kriza u kojoj se 15. Sa(n)jam knjige u Istri našao tek tri tjedna prije otvaranja nesumnjivo su dobrim dijelom obilježili jednu od najvažnijih kulturnih manifestacija u Istri i najpopularnijeg festivala knjiga i autora u Hrvatskoj. Nakon što je ruski grad Himki nakon višemjesečnih pregovora, uz izravno posredovanje pulskog gradonačelnika Borisa Miletića, neočekivano odustao od sponzoriranja Sajma, organizatori su bili prinuđeni na javni apela za pronalaženje sredstava i pomoći da se Sajam konačno i održi.
Sajam je ponajprije srezao troškove gdjegod je to bilo moguće: odustalo se od tiskanja tradicionalnog kataloga, najvećeg dijela promidžbenih i tiskanih materijala, scenografije, domjenaka, uobičajenih bonova za ručak gostiju Sajma te su na koncu dogovorno svi honorari suradnika Sajma umanjeni za 50 posto, vlastitim je naporima pronašao sredstva iz donacija privatnih tvrtki i institucija za održavanje manifestacije. Brojne male tvrtke, privatne osobe i autori donirali su svoje usluge i nastupe, poput Livia Morosina i Vlade Kreslina koji su nastupali na otvorenju Sajma, dok je Morosin skladao i posebnu himnu Sajma.
Sajam je ove godine svečano otvorila njegova najveća međunarodna literarna zvijezda, veliki argentinski pisac s kanadskom putovnicom Alberto Manguel, autor znamenite Povijesti čitanja koji je u sklopu programa Suton uz knjigu predstavio najnoviji prijevod svoje knjige Biblioteka noću. U prodajnom dijelu ove je godine sudjelovalo više od 300 nakladnika, uz hrvatske bili su prisutni i nakladnici iz regije, Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore.
Za razliku od ranijih izdanja 15. Sa(n)jam knjige u Istri nije ima jednu središnju temu već je naglasak stavio na oživljavanje nekih od najzanimljivijih ideja i programa iz svoje povijesti. Ukupno je u deset dana Sajma održano 66 programa. Posebno su se izdvojila dva programa koja su imala i obljetnički značaj: program Vikend knjižničara, koji se ove godine održao po deveti put, velikim je dijelom bio povezan uz proslavu 60. godišnjice Sveučilišne knjižnice u Puli. Posjetiteljima Sajma prezentirana je izložba replika najzanimljivijih knjiga koje se čuvaju u trezoru ove knjižnice pod nazivom 15 pulskih knjiga za 15 godina Sajma autorice Ide Grujić, prikazan je dokumentarni film o povijesti Sveučilišne knjižnice a vrhunac je bilo otvaranje Trezora same knjižnice u nedjelju 6. prosinca u 12 sati kad je gostima Sajma predočeno povijesno knjiško blago koje se čuva u Puli. Drugi poseban program bio je vezan uz nekoliko obljetnica a zajednička im je poveznica bio pionir astronautike Herman Potočnik Noordung. Program Dragana Živadinova Pula u orbiti održan je s jedne strane u povodu Međunarodne godine astronomije i obilježavanje 140. godišnjice Pulske zvjezdarnice ali i 80. obljetnice Potočnikove smrti i objavljivanja njegove knjige Problem putovanja svemirom.
Voditelj Vojo Šiljak imao je priliku u Doručaku s autorima opušteno razgovarati s Albertom Manguelom, koji je prva tri dana Sajma bio istinska sveprisutna zvijezda, slovenskim kantautorom Vladom Kreslinom koji je prvog dana Sajma održao i koncert u Rock klubu Uljanik, ruskim piscem litvanskog podrijetla Ergali Gerom, Miljenkom Jergovićem, Draganom Živadinovim, portugalskim književnikom Rui Zinkom, Slobodanom Šijanom, Vjekoslavom Vojom Radoičićem, Predragom Lucićem te na koncu Vladimirom Stojsavljevićem.
Program Pjesnici nadomak ringa, održavan u kaiću Dragi kamen, u isto je vrijeme bio posveta 12. Sajmu koji je za središnju temu imao upravo poeziju a s druge strane i pulskom boksačkom šampionu Mati Parlovu, ljubiteljem poezije čiji se matični BK Pula nalazi u neposrednom susjedstvu (Žarko Paić, Marko Pogačar, Milan Rakovac, Sead Begović, Predrag Lucić i Davor Mandić). U Bertijevom programu: ljubav na drugi pogled, svoj izbor knjiga ponudili su Zvonko Maković, Iva Grgić i Miroslav Bertoša. Američki filozof, u Razgovoru iza zavjese, Daniel Dennett, koji je prema mišljenju mnogih jedan od najvećih živućih mislilaca, predstavio je najnoviji prijevod svoje popularne knjige Kraj čarolije: religija kao prirodna pojava.
Jedan od tri programa posvećenih Puli bio je Sve je u Puli rock’n’roll, a Milan je Rakovac proslavio svoj 70. rođendan upravo na Sajmu, u mrak@clubu programu, u kojem su uz slavljenika sudjelovali Tamara Obrovac, Livio Morosin i Aljoša Pužar.
Lani uveden program Autori iz susjedstva ove je godine ugostio Vladimira Arsenijevića, Radivoja Dinulovića, Jasmina Imamovića te posebno Slobodana Šijana, legendarnog filmskog redatelja koji je pobudio veliku medijsku pozornost. Po peti i posljednji put splitski Utorkaši donijeli su u Pulu novu knjigu, Naši sakramenti koju su predstavili u kultnom caffe baru P14.
Na velikoj pozornici glavne dvorane 15. Sajma knjige u Istri 11. je prosinca, skromnije nego ranijih godina, održana svečanost proglašenja i uručenja knjižnih nagrada Kiklop za 2009. godinu. Nagradu za životno djelo, koja je utemeljena ove godine, Udruga Sa(n)jam knjige u Istri, dodijelila je na prijedlog Upravnog odbora Kiklopa prof. Aleksandru Flakeru.
Organiziran je i Okrugli stol na temu Kako financirati vaninstitucionalne projekte u kulturi?, a u diskusiji su sudjelovali Vladislav Bajac, nakladnik iz Beograda, Janko Rožič, arhitekt iz Ljubljane, Seid Serdarević, nakladnik iz Zagreba, Vladimir Torbica, pročelnik Upravnog odjela za kulturu Istarske županije, Boris Vincek, novinar Glasa Istre te Magdalena Vodopija, direktorica pulskog Sajma dok je moderator bio Ranko Borovečki.
Drugo izdanje Festivala dječje knjige Monte Librić i ove godine bilo je sastavni dio Sa(n)jam knjige u Istri. Cijeli je prvi kat Doma hrvatskih branitelja bio Monte Librić na koji se ulazilo kroz mračan i magičan tunel, na čijem kraju se nalazila riznica riječi, slika i mašte. Brojne slikovnice, romani, spomenari, enciklopedije i zbirke dječjih pjesama dočekali su najmlađe čitatelje. Uz izložbu najvažnijih izdanja knjiga za djecu, pedagoške, psihološke, didaktičke i ostale stručne literature, na Monte Libriću su se svakodnevno održavali susreti s omiljenim autorima, kreativne radionice, pričaonice, pisaonice i crtaonice.
16. Sa(n)jam knjige u Istri
Pulski festival knjiga i autora
Središnja tema: Knjiga i film
3.-12. prosinca 2010.
Dom hrvatskih branitelja
Tema ovogodišnjeg Sajma bila je Knjiga i film, spajanje i interakcija ovih dvaju medija, dviju umjetnosti, i njihova intermedijalnost stvara mogućnost novih umjetničkih dosega čime se na neki način može krenuti i korak dalje od onog što je Sajam knjige do sada učinio. Književnost i film isprepliću se na mnoge načine što je predstavljeno na 16. Sajmu knjige u Istru: od povezivanja književnih predložaka i njihovih filmskih realizacija, predstavljanja autora koji su ostali zabilježeni i povezani u obije sfere djelovanja, preko revalorizacije scenarija i scenarista kao dijela književnog miljea, do niza ostalih načina povezivanja pisane riječi i filma putem zapisa i iskustava filmskih redatelja, glumaca, snimatelja, kaskadera, monografija redatelja, legendarnih glumaca, predstavljanja knjiga filmoloških studija, filmskih eseja, zbirki filmskih kritika, kronike i povijesti filma, enciklopedija, leksikona, igranih i dokumentarnih filmova o književnicima, pjesnicima…
Ove godine na Sajmu izlagalo je 250 nakladnika koji su izložiti gotovo 22.000 naslova, uglavnom knjige koje su objavljene u posljednje tri godine. Sajmu se priključilo i oko stotinu volontera Sanjača knjiga koje je okupio Sajam i Sveučilišna knjižnica u Puli. Novost je Sajma info-punkt na pulskoj Portarati. Po prvi put Sajam ima filmski spot, volonteri okupljeni oko Lens medie snimili su filmski spot Sanjam.
Na otvaranju Sajma u protokolarnom djelu govorili su pulski gradonačelnik Boris Miletić, pročelnik za kulturu Istarske županije Vladimir Torbica, direktorica Sajma Magdalena Vodopija, njemačka glumica i redateljica Maria Schrader i izraelska spisateljica Zeruya Shalev kojoj je pripala čast otvaranja sajma. Zeruya Shalev i Maria Schrader posebne su gošće Sajma i zajedno kao autorice simboliziraju osnovnu nit teme Sajma Knjiga i film. Poseban gost bio je pulski violončelist svjetskog glasa Stjepan Hauser. Redatelj svečanog otvorenja bio je Matija Ferlin.
Ovogodišnji Sa(n)jam knjige u Istri označio je rekordnih 109 događaja i 155 sudionika programa. U okviru Sajma dogodila se knjižna nagrada Kiklop sa svojim posebnim programima, Festival dječje knjige Monte Librić, te recesijsko izdanje Festivala Polis Jadran Europa. Niti jedna dosadašnja tema Sajma nije toliko spontano ušla u sadržaje svih programa Sajma, niti iznjedrila toliko novih programa kao ovogodišnja Knjiga i film.
Nabrojimo samo neke od autora i gostiju u programima Zameo ih film, program koji najbolje oslikava povezanost knjige i filma: Rajko Grlić, Ante Tomić, slovenski književnik i redatelj Goran Vojnović, poznat po knjizi Čefuri Raus i filmu Piran – Pirano, Alek Popov, bugarski hit maker po čijoj je knjizi Misija London ove godine snimljen film…; Američka noć, program koji portretira filmske autore na Sajmu: glumicu i redateljicu Mariu Schrader, redatelja Krstu Papića, glumca Bogdana Diklića…; Ponoćni kauboji, noćni je program razgovora o filmovima, odnosu knjige, scenarija i filma, glazbe i filma: Rajko Grlić, Jurica Pavičić, Damir Karakaš, Slavoljub Stanković, Vinko Brešan, Andrijana Stojković, Livio Morosin, Vlado Kreslin…; Bertijev program kinoromana potpuno je bio posvećen književnosti i filmu, intelektualci i teoretičari Zvonko Maković, Tonko Maroević, Nadežda Čačinović i Iva Grgić Maroević govorili su o knjigama i filmovima: Prošle godine u Marienbadu, Jules i Jim, Gepard, Sati; ni Suton uz knjigu nije odolio temi: Miljenko Jergović, Slavoljub Stanković, Ivo Brešan, Ivan Aralica, Drago Orlić… U programu je bio i hommage filmskom teoretičaru Anti Peterliću i kultnom hrvatskom snimatelju Tomislavu Pinteru; na Doručku s autorom bili su Rajko Grlić, Dejana Šorak, Dušan Makavejev, Zeruya Shalev, Viktor Žmegač, Slavko Goldstein, Alek Popov, Dušan Karpatsky, Karl Markus Gauss, Geert Mak, Vojo Šiljak…; predstavljeni su časopisi Hrvatski filmski ljetopis, njemački časopis Scherbheft posvećen američkom redatelju litvanskih korijena Jonasu Mekasu i Treći program Hrvatskog radija s tematom Književnost i film koji je nastao u čast teme pulskog Sajma; teoretičari i kritičari filma koji su sudjelovali na ovogodišnjem Sajamu bili su: Hrvoje Turković, Diana Nenadić, Bruno Kragić, Enes Midžić, Nikica Gilić, Tonči Valentić, Jurica Pavičić, Tomislav Šakić, Marijan Krivak, Mima Simić, Srećko Horvat…
Kao i lani, recesijski Kiklop manji je i lakši, visok je 17 cm a težak jedan kilogram. Na velikoj pozornici Koncertne dvorane 16. Sajma knjige u Istri 11. prosinca u podne održana je svečanost proglašenja i uručenja knjižnih nagrada Kiklop za 2010. godinu. Ove godine na prijedlog Upravnog odbora knjižne nagrade Kiklop Nagrada za životno djelo dodijeljena je Slavku Goldsteinu.
Ove, 2010. godine Festival Polis Jadran Europa zbog drastično smanjenih financijskih sredstava ponovno je u zimskom terminu, u okrilju 16. Sa(n)jam knjige u Istri, shodno restrikcijskim mjerama, iznimno reduciranog programa koji se odvijao u samo jednom danu, 9. prosinca 2010. Središnja tema jednodnevnog Festivala Polis Jadran Europa 2010. bila je povezanost i svekoliki odnosi filma i grada pod nazivom Kinematički grad. Započelo je s predavanjem Allana Siegela u filmskoj Školi Polisa, projekcijom filma Dzige Vertova Čovjek s filmskom kamerom, zatim izložbom Kinematički grad i završilo multimedijalnim glazbenim performansom Zamrznuti grad.
Izložba dječjih romana, zbirki pjesama, slikovnica, spomenara, rječnika, važnih i jako važnih knjiga poželjela je i ove godine na 16. Sajmu svim malim knjigoljupcima dobrodošlicu. No, kako Festival ne čine samo knjige, na Monte Librić su ponovno svratili brojni zanimljivi gosti.
17. Sa(n)jam knjige u Istri
Pulski festival knjiga i autora
Središnja tema: Identitet drame – drama identiteta
2.-11. prosinca 2011.
Dom hrvatskih branitelja
Sedamnaesto izdanje Sa(n)jma knjige u Istri ugostilo je više od 200 izdavača koji su izložili više od 15.000 knjiga, a u sedamdesetak programa nastupilo je 250 gostiju, čime Sajam i dalje opravdava epitet autorskog. Tema sajma Identitet drame – drama identiteta ušla je u gotovo sve pore programa na sličan način kao što je to bio slučaj i s prošlogodišnjom temom Knjiga i film. U sklopu Sajma, čiji je centar i ove godine bio Dom hrvatskih branitelja održao se i Festival dječje knjige Monte librić, a knjižna nagrada Kiklop bila je dodijeljena u Muzejsko-galerijskom prostoru Sveta srca.
Prvoga prosinca Sajam je kao prvim gostima otvorio vrata domaćim knjižničarima, koji su u cjelodnevnom programu mogli prvi vidjeti što nova nude hrvatski izdavači. Od brojnih inozemnih, domaćih i regionalnih autora svaki je na svoj način progovorio o kazalištu i identitetu, valja izdvojiti: velikog pjesnika, prozaika i scenarista Abdulaha Sidrana, iznimno važnu njemačku teoretičarku Eriku Fischer-Lichte, austrijsku zvijezdu u usponu Thomasa Glavinica, pa Franza Hammerbachera, dramatičare i redatelje Mate Matišića, Slobodana Šnajdera, Miru Gavrana, Mirka Kovača, Olivera Frljića (uz kojega Sajam ove godine, zahvaljujući Istarskom narodnom kazalištu, ponudio gledateljima hrvatsku premijeru njegove predstave "Leksikon YU mitologije"), Dušana Jovanovića, Arsenija Jovanovića, Mani Gotovac… U godini pedesete obljetnice Andrićeve Nobelove nagrade za književnost i trideset godina od smrti barda hrvatske književnosti Miroslava Krleže Pulski festival knjige i autora obilježio je ove dvije značajne obljetnice.
Započelo je glazbom etno sastavom Veja, a voditelj otvorenja, kao tolikih tako i ove godine, Vojo Šiljak, za govornicu pozvao je pulskog gradonačelnika Borisa Miletića, istarskog župana Ivana Jakovčića i direktoricu Sajma Magdalenu Vodopiju, dok je čast otvorenja pripalo bosanskohercegovačkom književniku Abdulahu Sidranu.
U Muzejsko-galerijskom prostoru Svetih srdaca na vrhu pulskoga Uspona De Ville, posljednjeg dana 17. Sajma knjige u Istri, 11. prosinca 2011., u podne, održano je svečano proglašenje i uručenje knjižnih nagrada Kiklop za 2011. godinu. Ove godine na prijedlog Upravnog odbora knjižne nagrade, Kiklop 2011. za životno djelo dodijeljena je Predragu Matvejeviću.
