Turska - euroazijski dragulj veličanstvene povijesti
Gospodarstvo
Veći dio republikanskog razdoblja u povijest Turske, država je imala snažan utjecaj na gospodarstvo. Prema časopisu Forbes Istanbul je s 35 milijardera (stanje 2008.) četvrti grad u svijetu, nakon Moskve, New Yorka i Londona.
Prosječna stopa rasta BDP-a između 2002. i 2007. bila je 7,4%, što čini Tursku jednom od najbrže rastućih gospodarstava u svijetu. Dok su u prošlosti gospodarstvom dominirale poljoprivredne aktivnosti, danas najveći značaj imaju razvijeni industrijski kompleksi i razvijeni sektor usluga. Turizam čini vrlo važan dio turskog gospodarstva; primjerice, 2007. u Turskoj je bilo 27.214.988 posjetitelja koji su turskom gospodarstvu ostvarili 18,5 milijardi USD prihoda!
Kultura
Kultura današnje Turske spoj je mnogih kultura, od kojih su najviše utjecaja imale kulture staroturkijskih naroda središnje Azije i Sibira te kulture Osmanskog Carstva koja je bila pod utjecajem bizantske, perzijske, arapske, kavkaske i kurdske kulture. Od osnivanja republike za vrijeme Atatürka, u tursku kulturu prodiru snažni europski utjecaji. Glavno kulturno središte države je Istanbul. Neki od najznačajnijih predstavnika moderne turske umjetnosti su filmski redatelj Yılmaz Güney (Zlatna palma 1982. za film „Put“), pjesnici Orhan Veli i Nâzım Hikmet, te pisci Yaşar Kemal, Orhan Pamuk (Nobelova nagrada za književnost 2006.) i Aziz Nesin.
Međunarodno poznati turski pop glazbenici su Sezen Aksu, Tarkan i Mustafa Sandal. Iz Turske dolaze mnogi poznati izvođači klasične glazbe, kao što su operna pjevačica Leyla Gencer, skladatelj Cemal Reşit Rey, pijanist i skladatelj Fazıl Say te pijanistice Güher i Süher Pekinel.
Povijest turske književnosti počinje u predislamsko doba, a sastojala se od usmenog predaje, pjesama, legendi i izreka. Prvi pisani tragovi turske književnosti napisani su orhonskim pismom u 6. ili 7. stoljeću. Prihvaćanjem islama u 10. stoljeću, na tursku književnost počinju utjecati arapski i perzijski jezik. Islam je imao jak utjecaj na tursku književnost od 11. do sredine 19. stoljeća. U ovom razdoblju mogu se razlikovati dva pravca razvijanja turske književnosti: divanska književnost visokih društvenih slojeva te narodna književnost. No, za vrijeme tanzimata (skupa reformi u Carstvu u 19. stoljeću) jačaju zapadni utjecaji u književnosti. To razdoblje počinje prijevodima zapadnjačkih književnih djela, a nakon nekog vremena počinju se javljati i prvi turski romani. Veliki utjecaj u ovom razdoblju imale su novine „Servet-i fünûn“ (Bogatstvo znanja).
U vrijeme osnivanja republike dolazi do velikih promjena u književnosti. To razdoblje je obilježilo uvođenje latinice 1928., te jezične reforme 1932. godine. Nakon toga dolazi do drastičnih promjena u tematici književnosti, koja se počinje baviti društvenom i političkom kritikom. Državna vlast tada počinje cenzurirati književna djela, a mnogi pisci bivaju uhićeni. Mnogi politički događaji (kao državni udari) obilježili su razvoj turske književnosti, koja je danas popularna i izvan granica matične države.
Gastronomija
Turska kuhinja je rezultat višestoljetnog spajanja jednostavne nomadske kuhinje turkijskih plemena s indijskom, perzijskom, kurdskom i arapskom kuhinjom. Turska kuhinja je imala snažan utjecaj na kuhinje naroda koji su se nalazili pod Osmanskim Carstvom, a mnoge te kuhinje su i dodatno obogatile tursku gastronomiju. Vjerojatno najpoznatiji primjeri turskog utjecaja na kuhinje balkanskih zemalja su ćevapčići (kebap şişi) i sarma. Turska jela međunarodnog značaja su jogurt (yoğurt) kao i njegova razrijeđena i slana varijanta ayran te brza jela kao döner kebap.
Vjerojatno najpoznatije piće koje se iz Turske proširilo Europom i svijetom je kava (kahve), međutim, pije se u posebnim prilikama za razliku od čaja (çay) koji se pije više puta dnevno u malim staklenim čašama u obliku tulipana. Nacionalno alkoholno piće je rakija (rakı) koja se obično konzumira kao aperitiv s mezom (meze), kombinacijom predjela.
