Doručak s autorom: Slobodan Šnajder
"Slobodan Šnajder jednostavno izaziva pozornost svojim djelima, predstavama i svime ostalim," kazao je Aljoša Pužar predstavljajući gosta Doručka s autorom kojeg je poslušala brojna i pažljiva publika.
Na brojne se tematske i interesne sfere osvrnuo Šnajder, ističući između ostalog da, ako teatri mogu bez njega, može i on bez njih, te da opet čita Krležu, a niti sam on ne zna koji put.
- Da je Krleža pisao samo balade, dobio bi Nobela prema tim kriterijima i standardima, rekao je Šnajder raspravljajući potom o tome koliko Hrvati čitaju, budući da prema nekim standardima ne pročitaju više od jedne i pol knjige godišnje, pitajući se potom tko pročita sve one druge knjige koje se navodno jako čitaju.
- Ja pišem, odnosno pokušavam pisati književnost, a ne biografije, to se piše kada se traži posao. Književnost mora pisati istinu, u književnosti nema prevlasti, ona mora imati svoje zakone i svoju kvalitetu, svojstvo. Kvaliteta nije nužno nešto kvalitetno, to je svojstvo, kazao je potom se osvrnuvši na Adornovu misao da kada se vrijeme zgusne u haluciniranju, ono se može samo tako suzbiti, odnosno da histerično vrijeme traži halucinaciju kojom se odgovara na halucinaciju, istaknuo je navodeći potom i nekoliko anegdota iz svog zanimljivog i bogatog stvaralaštva.
Prisjetio se i svog avionskog leta put Amerike, kada je pričao s osobom koja je sjedila do njega i pričali su nešto o tadašnjoj Jugoslaviji, i ta je osoba rekla, bio sam blizu Jugoslavije, u Dubrovniku.
- Radio sam s najboljim ljudima i uvijek sam imao potrebu da kažem istinu, rekao je, a u razgovoru s Pužarom osvrnuo se na to gdje se nalazi javnost, rekavši da vjeruje da je rovarenje po povijesti ponekad način da se ona izbjegne.
- U razgovoru s klincima o kazališnim predstavama mnogi su rekli da im je najbolja predstava bila "Vježbanje života", a ja sam rekao da mi je najbolji Šnajder i da najviše volim njegove predstave, kazao je Pužar.
U razgovoru o književnim temama, Šnajder je rekao da Jergović donosi radost u fabuliranju, te da u Hrvatskoj, unatoč pritisku kvantiteta, djeluje niz sjajnih autora.
- Neću nabrojiti autore, nabrojit ću autorice, kao što su primjerice Daša Drndić, Sibila Petlevski, Đurđa Knežević, Slavenka Drakulić i druge, zbilja postoje sjajne autorice, kao dakako i autori, no ovoga ću puta istaknuti samo autorice, rekao je Šnajder spomenuvši usput i sve te silne rasprave o razlikama u jezicima unutar bivše države, linijama razgraničenja i drugome.
Šnajder, koji je diplomirao filozofiju i anglistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, aktivan je u različitim žanrovima. Prozu objavljuje od 1966. Od 1969. godine djeluje kao dramatičar, pišući dramske tekstove kontinuirano, no istaknuo je da se to ne može reći i za izvođenja. Prevođen je i igran u inozemstvu. (V. BEGIĆ)
