Sa(n)jam knjige u Istri u srijedu, 6. prosinca posjetila je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak te je, nakon obilaska Sajma, sudjelovala na okruglom stolu pod nazivom Položaj i budućnost znanstveno-stručnog nakladništva u Domu hrvatskih branitelja. Naime, Sa(n)jam je ove godine posebno mjesto u programskom i prodajnom dijelu dao znanstveno-stručnoj literaturi, a ovo je ujedno bi prvi put da jedan ministar sudjeluje u programu Sajma.

- Sajam zadivljuje knjigama, opsegom i načinom prezentacije, rekla je ministrica u uvodnom govoru okruglog stola. Izdvojivši tri karakteristike znanosti, istaknula je da ona mora biti međunarodno prepoznatljiva, kompetitivna te budući da je znanost ogromni fundus, potrebno je razmišljanje šire samo od fizičke knjige. Također, navela je, visoko obrazovanje mora biti relevantno jer netko tko dobije diplomu mora biti zapošljiv, ali treba biti i kompletna osoba.

- Potrebno je prepoznati što je fundamentalno i što moramo razvijati da budemo aktivni i razvijamo sebe, društvo i gospodarstvo, rekla je. Imperativ je, osim knjige koja se može uzeti u ruke, razmišljati i o e-knjizi, smatra Divjak. Dodala je da Ministarstvo to može poticati iako nije jednostavno jer je Hrvatska malo tržište.

Na ovogodišnjem, 23. Sajmu knjige u Istri poseban dio prodajnog dijela posvećen je znanstvenoj i stručnoj knjizi, a ta „mala knjižara na Sajmu“ postavljena je u suradnji s Grupacijom nakladnika znanstvene i stručne literature. Okrugli stol moderirala je stoga Anita Šikić iz Hrvatske sveučilišne naklade, ujedno predsjednica Grupacije nakladnika znanstvene i stručne literature. Osim nje, o izazovima i poteškoćama nakladničke prakse, govorili su i predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske Mišo Nejašmić, ujedno direktor Naklade Jesenski i Turk, koja ponajviše objavljuje stručne knjige iz segmenta sociologije, antropologije, filozofije i kulturologije, zatim Damir Agičić, direktor vodećeg izdavača knjiga iz povijesti u Hrvatskoj, izdavačke kuće Srednja Europa, specijalizirane za povijesnu i filološku literaturu, Matilda Bulić, direktorica školskog programa Školske knjige, najvećeg nakladnika u Hrvatskoj te izdavača s najdužom tradicijom objavljivanja stručnih knjiga, koji i danas u tom segmentu ima primat u Hrvatskoj i Biserka Matešić iz Naklade Slap, profiliranog izdavača znanstvene i stručne literature, osobito iz područja psihologije i medicine.

Govoreći o stanju znanstvenog nakladništva u Hrvatskoj, Nejašmić je rekao da je za ostvarivanje Nacionalne strategije poticanja čitanja potrebna suradnja institucija. Također, dodao je, budući da je hrvatski mali jezik, ne može se doći do ekonomske isplativosti e-knjige, pa bi realizacija e-nakladništva trebala biti pod paskom Ministarstva znanosti, a u Hrvatskoj je zasad objavljeno 1.200 e-knjiga. Osvrnuo se i na školske knjižnice istaknuvši da ih samo 25 posto zadovoljava knjižničarske standarde pa osim sustava koji će pomagati proizvodnju na godišnjoj razini, potrebno je unaprijediti i infrastrukturu, osobito u manjim mjestima. Govoreći o navikama čitanja, rekao je da do 14. godine 75 posto djece čita, dok se nakon te dobi brojka spušta na 50 posto.

Agičić je rekao da objavjivanje znanstvenih knjiga treba podupirati država jer je teško preživjeti bez poticaja, a tek znanstveno-popularne knjige mogu biti tiskane u većim nakladama.

- Koristite sajmove, tu su popusti i  antikvarijate, tu su starija izdanja, čitajte novine, informirajte se i pratite svijet oko sebe, poručio je Agičić studentima Filozofskog fakulteta u Puli koji su pratili okrugli stol. Dodao je da znanstvene knjige mora biti više i u knjižnicama i na fakultetima te da znanstvena knjiga mora biti više zastupjena u medijima jer zasad nema mnogo vijesti o njoj.

- Također, potrebni su sajmovi knjiga i festivali. Ovaj festival otvorio se znanstvenoj knjizi iako je tu uvijek bilo promocija znanstvenih knjiga, rekao je Agičić.

Matišić se osvrnula na neovlašteno fotokopiranje i elektroničko dijeljenje znanstvene knjige, dodajući da se često kopiraju upravo znanstveni udžbenici, pa i unutar fakulteta. Također, smatra, trebalo bi bolje vrednovati prijevode jer kvalitetan prijevod znanstvene knjige rade stručnjaci s različitih sveučilišta.

Bulić je navela da školski udžbenici kao posebna kategorija uvijek ostaju „sa strane“, a o njima se u medijima često govori u kontekstu preteških školskih torbi, iako bi se taj problem mogao riješiti jednosmjenskom nastavom i školskim ormarićima. Također, istaknula je, hrvatska nakladnička i udžbenička scena već tri godine ima digitalizirana izdanja, a Školska knjiga ima i programsku platformu za e-knjige. Kod djece treba uskladiti korištenje tehnologije i čitanje, a izazov je odrediti kada djecu prepustiti digitalnom mediju dodala je.

- Ubuduće kad radimo na kriterijima za dodjelu potpora treba jasnije definirati što se želi postići tim potporama. Kad su istaknuti ciljevi,  jasnije se određuju kriteriji. Tehnologiju ne možemo izbjeći, djeci je ne možemo zabraniti, no možemo je iskoristiti za čitateljsku pismenost, zaključila je ministrica Divjak pozivajući nakladnike na suradnju kako bi u budućnosti jasnije definirali zajedničke ciljeve.