Autori i predstavljači

Damir Agičić

BIOGRAFIJA

Damir Agičić rođen je 1963. u Davoru. Završio je studij komparativne književnosti i povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.  Potom je iz povijesti magistrirao (1992.), a onda i doktorirao (1997.). Godinu dana pohađao je poslijediplomski studij povijesti na Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti.

Od 1989. radi na Filozofskom fakultetu u Zagrebu – za redovitog profesora izabran je 2009. Predstojnik je Katedre svjetske povijesti novog vijeka, a u jednom je mandatu bio pročelnik Odsjeka za povijest i predstojnik Zavoda za hrvatsku povijest. Tu je  dužnost obavljao i akademske godine 2011./2012. S grupom suradnika pokrenuo je i pet godina uređivao časopis Povijest u nastavi, a od 2008. glavni je urednik najstarijeg hrvatskog historiografskog časopisa Historijski zbornik.

Godinama je bio vanjski suradnik Leksikografskog zavoda „Miroslav Krleža“ na nekoliko projekata, a u prvim je svescima Hrvatske enciklopedije bio urednik struke Opća povijest novoga vijeka. Vodio je nekoliko znanstvenih istraživačkih projekata, među njima i međunarodne.

Autor i urednik udžbenika povijesti u Profilu je od 1995./1996. Gostovao je i predavao na brojnim sveučilištima u Poljskoj. Istražuje povijest srednjoistočne Europe u 19. stoljeću, osobito odnose hrvatskog naroda s ostalim narodima u toj regiji, povijest poučavanja povijesti, kao i povijest hrvatske historiografije. Član je vodstva nekoliko strukovnih povjesničarskih udruga. Dobitnik je medalje Zaslužan za poljsku kulturu. Direktor je izdavačke kuće Srednja Europa.

Lada Duraković

Subota, 7. prosinca - 17.00  DHB, Crveni salon Socijalizam na klupi (CKPIS predstavlja)

BIOGRAFIJA

Lada Duraković diplomirala je 1993. godine na Odsjeku za muzikologiju Filozofskog fakulteta u Ljubljani. Magistrirala je 2002. god. a doktorsku disertaciju obranila 2007. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (mentori prof. dr. Marijan Maticka, Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu i prof. dr. Stanislav Tuksar, Odsjek za muzikologiju Muzičke akademije u Zagrebu). Od 1994 . do 2010. god. bila je zaposlena na Hrvatskom radiju - Radio Puli kao urednica u glazbenom programu. Od 2007. - 2010. god. bila je suradnica Odjela za glazbu Sveučilišta Jurja Dobrile u naslovnom zvanju asistentice i više asistentice. Od 2011. god. zaposlena je na istom odjelu. Nositeljica je kolegija Povijest glazbe 1 i 2, Povijest hrvatske glazbe 1 i 2, Upoznavanje glazbene literature 1, 2 i 3 i Urednička praksa: Tv,radio i novine.

Suosnivačica   je Centra za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma.         

Romana Horvat

Boris Koroman

BIOGRAFIJA

Boris Koroman rođen je 1976. u Puli. Nakon završene Opće gimnazije i Srednje glazbene škole u Puli, 1994. upisao je studij kroatistike i etnologije na Odsjeku za kroatistiku i Odsjeku za etnologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao je 2001. s temom Medijska kultura u kvorumaškoj prozi. Godine 2002. upisao je Magistarski poslijediplomski studij književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a od 2009. je doktorand na Poslijediplomskom doktorskom studiju književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Od 1998. do 2002. urednik je časopisa za književnost Libra Libera, zajedno sa Svenom Cvekom i Katarinom Peović. Od 2000. g zajedno s urednicima Libre Libere pokrenuo je projekt Literarni konzorcij – LITKON, mrežnu platformu za mlade pisce.

Književne kritike objavljivao je, uz Libru, i u Zarezu, Vijencu i na Trećem programu Hrvatskog radija.

Od 1992. aktivan je u različitim udrugama koje se bave kulturom, posebice kulturom mladih (Autonomna tvornica kulture, Autonomni kulturni centar, Kreativno-istraživački tim GRM), gdje je sudjelovao i organizirao brojne javne događaje. Sudjelovao je u različitim projektima, među kojima u izradi Nacionalnog programa djelovanja za mlade 2001. godine. Od studenog 2003. bio je zaposlen kao kustos u Etnografskom muzeju Istre u Pazinu. Autor je novog stalnog postava Memorijalne zbirke Mije Mirkovića Mate Balote koji je otvoren u ožujku 2005. Nakon toga radio je na projektu novoga stalnog postava Etnografskog muzeja Istre. Od prosinca 2008. zaposlen je kao asistent na studiju Kroatistike Filozofskog fakulteta u Puli.

Boris Miljković

Subota, 7. prosinca - 16.00 DHB, Crveni salon Socijalizam na klupi 

BIOGRAFIJA

Boris Miljković rođen je 1956. godine u Zagrebu. Diplomirao je filmsku i televizijsku režiju na Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu. Zajedno s Branimirom Dimitrijevićem bio je autor niza televizijskih emisija i filmova. Nitko kao ja, Rockenroller, Ruski umjetnički eksperiment i Šumanović – komedija o umjetniku, neki su od naslova. Autor je velikog broja televizijskih reklama i glazbenih spotova. Za svoje radove često je nagrađivan na prestižnim međunarodnim festivalima. Predaje na Univerzitetu umetnosti u Beogradu. Redatelj je kazališne predstave Nevjesta od vjetra Slobodana Šnajdera i scensko-glazbenog djela Priča o vojniku Igora Stravinskog. Autor je videoradova za kazališne predstave koje je režirao Dejan Mijač: Pseći valcer, Skakavci i Trg heroja. Videorad za Pseći valcer nagrađen je na YUSTAT Bijenalu 2004. godine. Na Sorboni je krajem 2000. i početkom 2001. godine bila postavljena njegova videoinstalacija Medijska opera, a na Trgu Republike u Beogradu konstruirao je instalaciju Beograđani s 1.600 portreta slučajnih prolaznika izloženih u labirintu. Do sada je napisao dvije knjige priča, Čaj na Zamaleku (Geopoetika, 2002), za koju je dobio nagradu „Isidora Sekulić“ i Fabrika hartije (Geopoetika, 2003), kao i roman Uspavanka za Lalu (Geopoetika, 2004). Trenutno radi kao slobodni kreativni direktor u marketingu.

Magdalena Najbar-Agičić

Utorak, 10. prosinca - 16.00  DHB, Crveni salon Socijalizam na klupi (CKPIS predstavlja)

BIOGRAFIJA

Magdalena Najbar-Agičić rođena je 1970. godine u Krosnu u Poljskoj, gdje je završila osnovnu i srednju školu. Studij povijesti završila je na Jagelonskom sveučilištu u Krakovu 1995. godine, a studirala je i na Srednjoeuropskom sveučilištu (Central European University) u Budimpešti. U prosincu 2011. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu obranila je doktorsku disertaciju „Hrvatska historiografija 1945-1960. Ideološki okvir i putovi razvoja”. Od 1995. živi u Hrvatskoj, gdje se bavi uredničkim i prevodilačkim radom, te znanstvenim radom na polju povijesti. Autorica je i suautorica knjiga i članaka, također i udžbenika povijesti. Zaposlena je kao docent na Medijskom sveučilištu u Koprivnici.

Reana Senjković

BIOGRAFIJA

Reana Senjković rođena je 1963. godine u Zagrebu. Nakon završene srednje škole (Centar za kulturu i umjetnost; smjer novinski izvjestitelji) na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu upisala je studij povijesti umjetnosti kao prvog i etnologije kao drugog glavnog predmeta. Diplomirala je 1987. godine (Razglednice od početaka do početka Drugog svjetskog rata), a na istom je fakultetu magistrirala 1992. godine (Ornamentalni motiv svastike na etnografskom materijalu Hrvatske [interpretacijske mogućnosti i dosezi spoznaja]) i doktorirala 1997. godine (Vizualni aspekti političke propagande i folklorni likovni izraz. Hrvatska nakon 1990).

U Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu radi od 1990. godine. Od 1991. do 1995. godine surađivala je na projektu Instituta Hrvatski narodni običaji u 20. st., te od 1997. godine na projektu Antropološki pristup interdisciplinarnom proučavanju vrijednosti u tradicijskoj i suvremenoj hrvatskoj kulturi, a u sklopu programa Etnografija Hrvatske: Tradicija, folklor, identitet. Od kolovoza 2002. godine bila je voditeljicom projekta Domovinski rat i ratne žrtve u 20. stoljeću: etnografski aspekti, te je surađivala na projektu Etnografija svjetovne tranzicije: predlošci i otkloni. Od 2007. surađuje na projektima Post-socijalizam i kulturni subjekt: hibridne prakse kulturnog posredovanja (voditeljica dr. sc. Ines Prica) i Kulturne predstave hrvatskog prostora: postkolonijalnost i hrvatska etnologija (voditelj dr. sc. Tomislav Pletenac, Filozofski fakultet, Zagreb).

U studenom i prosincu 1992. godine bila je na studijskom boravku u Londonu (School of Slavonic and East European Studies, University of London). Sudjelovala je na domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima, u radu poslijediplomskih seminara u zemlji i inozemstvu, te gostovala kao gostujuća znanstvenica pri Institutum Studiorum Humanitatis u Ljubljani i na Institut für Kulturanthropologie und Europäische Ethnologie, Johan Wolfgang Goethe Universität, Frankfurt na Majni. Predaje na doktorskom studiju etnologije I kulturne antropologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

2008. godine primila je Državnu nagradu za popularizaciju i promidžbu znanosti.

Karin Taylor

Ponedjeljak, 9. prosinca - 16.00 DHB, Crveni salon Socijalizam na klupi (CKPIS predstavlja)