ANTUN MOTIKA – PROTOSTRIP I KARIKATURE
Prošle je godine Sajam u žarište pažnje postavio strip literaturu te ovoj, još uvijek mariginiliziranoj umjetnosti, posvetio i cijelu jednu ulicu pod nazivom Stripovska ulica – Via dei fumetti – Strip Strasse. Sa stripom Sajam nastavlja i ove godine te ispred svjetla reflektora postavlja velikog Antuna Motiku kao pionira stripa u Hrvatskoj.
Izložba „Antun Motika – protostrip i karikature“ nastala je prema ideji dr. Andree Matoševića, člana programskg odbora Sajma, te je Sajam radi u suradnji sa Zbirkom umjetnina grada Pula. Izložba će se otvoriti prvi dan sajma, 3. prosinca, u 21 sati u Gradskoj galeriji Pula, a prikazuje rane i netipične radove Antuna Motike u kojima se bavi političkom karikaturom i ilustriranim knjigama.
Zašto ova izložba baš sada i baš ovdje pročitajte u uvodniku Emine Popović, koja je zajedno s Andreom Matoševićem kustosica izložbe.
MLADI MOTIKA - ZAŠTO SAD I ZAŠTO OVDJE
Sa(n)jam knjige u Istri i ove godine u jedno od svojih žarišta postavlja strip literaturu, oslikane priče u kojima crtež i riječ čine nerazdvojni unikum. Njegova ovogodišnja tema "Otok – geto - azil" posvećena je svakom pojedincu, svakom čovjeku koji, već i sam otok, rođenjem dobiva svoje otoke te ih nadalje kroz život stvara, ali nadasve onima kojima je taj otok prisilno oduzet, kao i onima koji su u nuždi životnih situacija morali pronaći neki novi otok. Strip i karikatura spadaju u one suvremene umjetničke forme koje cenzura, na svu sreću, češće zaobilazi, zato što su i sami potekli iz bunta, a koji zbog toga posjeduju onu jačinu duha nužnu za preživljavanje civiliziranog i zdravog društva. Mladi Antun Motika, đak jedine gimnazije na hrvatskom jeziku u talijanskoj Istri, Puležan, autor prvog hrvatskog stripa, autor eksperimentalnih ilustriranih knjiga temeljenim na zamišljanju budućnosti, kritičar političke zbilje u kojoj živi, objedinjuje suštinu svih glavnih pitanja kojima se ovogodišnji Sajam knjiga bavi. Skrenuo nam je na to pažnju dr. Andrea Matošević, član programskog odbora Sajma, koji se s ranim Motikinim radovima imao priliku susresti zahvaljujući povjesničarki umjetnosti Jerici Ziherl, zaslužnoj za otkrivanje Motike kao autora prvog hrvatskog stripa. Potreba za prepoznavanjem važnosti ranih, dječačkih radova u polivalentnom i prebogatom opusu pulskog umjetnika Antuna Motike naglašava se već desetak godina, kroz disertacije i intervjue eminentnih poznavalaca rada ovog autora. Bardovi umjetničke kritike pedesetih godina (Krleža, Gamulin) potpuno su ih odbacili, zajedno sa svim Motikinim kasnijim eksperimentalnim istraživanjima, što zbog neuklapanja u kurs i ideologiju tadašnje „lijepe hrvatske umjetnosti" i nenaklonjenosti zapadnim i svježim avangardnim tendencijama, a što zbog previđanja činjenice da shvaćanje suštine remek djela svakog autora počiva uvelike na uvažavanju porijekla i početka, te svakako na onim najintimnijim uradcima, često manje bitnim prema kvalitativnoj vrijednosti, ali koji odaju proces stvaranja, promišljanja, porijeklo i progres. Pridonijela je zaboravu Motikinih početaka i "istarskog perioda" (1902-1922) do skorijeg doba i duga i mučna ostavinska rasprava nakon umjetnikove smrti 1992., čiji je ishod bio katalogizacija autorove ostavštine, ali i disperzija iste. Na našu sreću dio je stigao u Zbirku umjetnina grada Pule, dio u Kabinet grafike HAZU, čiji su nam djelatnici ljubazno omogućili uvid i prikazivanje bilježnice „Moje karikature“, dok se s druge strane trenutno gubi trag prvom hrvatskom stripu „Majmun Flok – Jugoslaven“. Zbog svih navedenih okolnosti, radovi iz ovog perioda nikad nisu zauzeli ulogu protagonista izložbe, u kontekstu predstavljanja Motike kao protostrip autora i aktivnog kritičara društva. Zbog toga ova izložba baš sad i ovdje, i baš ovaj izbor Motikinih radova – kao svojevrstan hommage stripu, slobodi govora, Motiki čovjeku – otoku i gradu Puli istodobno.
Emina Popović
