PETAK, 4. PROSINCA 2015., 12.00, DHB, CRVENI SALON
BAŠ MI SE ČITA!
Hrvatska radiotelevizija organizira okrugli stol za diskusiju o načinima kako pobuditi čitalačku strast kod mladih u svijetu u kojem informacije iz sekunde u sekundu mijenjaju sadržaj i formu, u svijetu u kojem je sve dostupno i u kojem sve prolazi (everything goes). O poticanju na čitanje govorit će ljudi iz književnog miljea: Kruno Lokotar, Zoran Ferić i Mima Simić, ali i glazbenik Gordan Muratović - Coco Mosquito, bivši nogometaš Ivan Ergić te glavni urednik Trećeg programa HRT-a Dean Šoša, pa će tako svi zajedno iz različitih vizura pokušati dati odgovor na problemska pitanja koja otvara ova tribina, koju će voditi glavna urednica Trećeg programa Hrvatskog radija Biljana Romić.
LAMPEDUSA
SUBOTA, 5. PROSINCA 2015., 12.00, DHB, CRVENI SALON
Ovogodišnju temu Sajma nezaobilazno dotiču obale tog, svojim pejzažem, predivnog najjužnijeg talijanskog otoka, koji je svojim imenom značenski istodobno i stijena i svjetiljka. U suvremenosti migracijskih ruta Lampedusa je stijena na koju će se mnogi nasukati, ali i ono svjetlo koje utire put prema vita nova. Okrugli stol vodi Iva Grgić uz istaknute goste: Valeriju Brigidu, talijansku novinarku i političku komentatoricu koja se iznimno i humano bavi problemom izbjeglica, Juricu Pavičića, jednog od hrvatskih vodećih društvenih komentatora, i Biljanu Kašić, koja se u svom radu između ostalog bavi postkolonijalnom teorijom.
KULTURA ISPRED OGRADE
Uloga Europske prijestolnice kulture u suvremenoj Europi
SUBOTA, 5. PROSINCA 2015., 13.00, DHB, KAVANA MOZART
Za nekoliko mjeseci jedan hrvatski i jedan irski grad ponijet će prestižnu titulu Europske prijestolnice kulture 2020. Pitanje je kako će Europa tada izgledati. Okrugli stol Kultura ispred ograde promišljat će budućnosti projekta Europske prijestolnice kulture kao transnacionalne platforme za ostvarivanje otvorenijeg, solidarnijeg i politički aktivnijeg društva. Razgovor će okupiti predstavnike kandidacijskih timova četiriju hrvatskih gradova, finalista za Europsku prijestolnicu kulture 2020; Dubrovnika, Osijeka, Rijeke i Pule i predstavnike Ministarstva kulture Republike Hrvatske, a vodit će ga novinarka Vlatka Kolarović.
WALTER BENJAMIN, SMRT IZBJEGLICE
UTORAK, 8. PROSINCA 2015., 20.00, DHB, CRVENI SALON
Na ovom okruglom stolu povjesničar i publicist Dragan Markovina razgovarat će s povjesničarkom umjetnosti i prevoditeljicom Snješkom Knežević, filozofom i sociologom Žarkom Puhovskim i piscem Miljenkom Jergovićem o jednom od najmarkantnijih filozofa i pisaca 20. stoljeća, koji je umro kao izbjeglica ne prešavši granicu Francuske i Španjolske 1940.
"Walter Benjamin pjesnik je europskoga dvadesetog stoljeća, koji je što vlastitom sudbinom što tekstom opisao njegov tok i pojmu Europe dao današnji smisao. Kada bi se lice Europe svodilo na portrete deset najvažnijih Europljana, pravednika koji će, kao u judaističkim vjerovanjima, spasiti svijet, jedan od njih pripao bi tom Židovu, čija je pojava pomalo podsjećala na Groucha Marxa, ali on nije bio komedijant, kao što nije filozof u antičkome smislu riječi. 'Nemam ništa da kažem – jedino da pokažem.' To je bila temeljna misao njegovih esejističkih knjiga, mikrofragmenata, vinjeta i sličica međuratne Europe, fascinantnih pripovjednih fragmenata iz berlinskoga djetinjstva, eseja o fotografiji u kojima je, prvi, opisao prirodu žanra koji će obilježiti dvadeseti vijek, u etičkome i u estetskom smislu. Kada jednom bude Auschwitz, bit će na – fotografiji. Ali to će već biti nakon Benjaminove smrti." (M. Jergović)
MIGRACIJE KAO IZAZOV NACIJI -DRŽAVI
(Tribina III programa Hrvatskog radija)
SUBOTA, 12. PROSINCA 2015., 12.00, DHB, CRVENI SALON
Treći program Hrvatskog radija već nekoliko godina na Sajmu, zajedno s programskim odborom, stvara okrugle stolove koji se i prenose uživo. Ovogodišnja tribina polazi od knjige Transnacionalni socijalni prostori. Migrantske veze preko granica Hrvatske, koja se odnosi na istraživanja o migrantskim aktivnostima i transnacionalnim vezama te osvjetljava način života velikog broja stanovnika Hrvatske s migracijskim porijeklom, o čemu javnost do sada, osim novinarskih uvida, nije imala dovoljno relevantnih i provjerenih informacija. Na tribini će prisustvovati autori spomenute knjige, Simona Kuti i Saša Božić, recenzentica knjige i znanstvena savjetnica, Silva Mežnar te književnik Milan Rakovac, dok će u ulozi voditelja biti novinar Bojan Munjin.
OTOK – GETO - AZIL
NEDJELJA, 13. PROSINCA 2015., 12.00, DHB, CRVENI SALON
Okrugli stol koji u cijelosti zaokružuje ovogodišnju tematsku odrednicu Sajma Otok - geto - azil uvodi u raspravu o migracijama arhitekte, umjetnike, književnike i novinare,
O Lampedusi kao otoku - čekaonici pred Tvrđavom Europa, o Europi bez jasne i jedinstvene politike prema azilantima, o problematici suvremenih prostora – od geopolitike preko migracija i o procesu getoizacije umjetnika u današnjem svijetu govorit će: arhitektica Ana Dana Beroš, urednik broja Od teritorija do specifičnog mjesta časopisa Život umjetnosti, Nikola Bojić, poznati slovenski multimedijalni umjetnik, voditelj projekta „Noordung“, Dragan Živadinov, književnik Bora Čosić, urednik za filozofska pitanja Trećeg programa Hrvatskog radija Leonardo Kovačević i glavna urednica HR-a 3 Rajka Rusan. Okrugli stol vodi novinarka Vlatka Kolarović.
Na ovom programu posebno će se predstaviti i novi broj časopisa Trećeg programa Hrvatskog radija te časopis Život umjetnosti, čiji temati obrađuju upravo temu 21. Sajma i koji su ujedno bili i polazište nastanka ovog okruglog stola.
KUMPANIJA OD LIBRA
Fellowship program 2015
Fokus Fellowship programa 2015 pod nazivom Kumpanija od libra / Book folks obuhvaćat će u velikoj mjeri strip literaturu, s posebnim osvrtom na grafičke novele. Svi sudionici fellowship programa imat će jedinstvenu priliku da, paralelno sa sajamskim zbivanjima, upoznaju svijet hrvatske knjige i strip literature, i to u trenutku kada su na jednom mjestu okupljeni najznačajniji hrvatski autori i nakladnici. Kupanija od libra ponovno će biti izvrsna prilika za razmjenu informacija i stvaranje mreže između domaćih i stranih izdavača, autora, prevoditelja, književnih agenata i organizatora literarnih manifestacija. Program i ove godine podržava Ministarstvo kulture Republike Hrvatske u okviru njegova programa Potpore prijevodima.
SUDIONICI
BELI SLADOLED – Leon Zudar i Miha Perne
Ovaj slikarski duo, braća po kistu, diplomirao je istog dana 2004. godine. Svoje su radove predstavljali diljem Europe, pa i šire, a 2011. osvojili su nagradu OHO. Ova se mala slovenska tvrtka BS books & zines bavi i izdavanjem crtačkih i grafičkih fanzina, knjiga o umjetnosti i sličnih publikacija, a njihova izdanja prepuna su eksperimentalnih i duhovitih crteža namijenjenih poznavateljima umjetnosti i drugim fanaticima crteža.
SYLVAIN COISSARD
Nakon 15 godina rada u različitim izdavačkim kućama, kao direktor odjela za međunarodna prava u siječnju 2007. otvara Agenciju Sylvain Coissard. Tijekom godina radio je s brojnim francuskim autorima stripa i knjiga za djecu, kao što su Emile Bravo, Lewis Trondheim, Nicolas de Crécy, Mathieu Sapin i drugi. Radi i kao kustos na Festivalu stripa i ilustracije Bastia u Francuskoj te već 15 godina organizira izložbe posvećene najvećim međunarodnim autorima. Suautor je knjige The True History of Art.
CLAUDIO CURCIO
Claudio Curcio rođen je u Napulju 1971. Godine 1995. otvorio je trgovinu stripova i osnovao kulturnu udrugu s ciljem pokretanja Festivala stripa u Napulju – 1998. rođen je Napoli COMICON – Međunarodni festival stripa – koji danas slavi svoje 18. izdanje. Uz upravljanje festivalom, započeo je karijeru i kao kustos, u suradnji s nekim od najvećih umjetnika kao što su Bilal, Moebius, Manara, Liberatore, Mattotti i mnogi drugi, da bi 2007. potpisao ekskluzivan ugovor kao kustos i agent za svjetske izložbe Mila Manare, jednog od najvažnijih talijanskih umjetnika.
GISÈLE DE HAAN
Pariška urednica Gisèle de Haan završila je studij književnosti, a od 1988. godine bavi se stripovima. Radila je za tvrtku Albin Michel kao glavna urednica stripova u poznatom časopisu L'Echo des Savanes, gdje je objavljivala sve važnije francuske i međunarodne umjetnike stripa, kao što su Druillet, Moebius, Reiser, Wolinsky itd. Od 2007. godine radi kao urednica zbirke u nakladi Dargaud te je uredila knjigu Mila Manare za Glénat.
EMIR IMAMOVIĆ PIRKE
Emir Imamović Pirke rođen je u Tuzli 1973. Dugogodišnji novinar, urednik, kolumnist i suradnik nekih od najznačajnijih medija u BiH, Hrvatskoj i Srbiji. Objavio je četiri romana: Jel neko vidio djevojčice, kurve, ratne zločince, Tajna Doline piramida, Treće poluvrijeme i Vršenje dužnosti. Prvi roman bio je nominiran za nacionalnu književnu nagradu Kiklop u kategoriji debitanta godine, a treći za regionalnu nagradu Meša Selimović. Jedan je od pokretača i direktor Festivala alternative i ljevice Šibenik. Živi u Šibeniku. Član je Hrvatskog društva pisaca.
VIBOR JUHAS
Bavi se ilustracijom, animacijom, glazbom i filmom. Režirao je, snimio i montirao nekoliko glazbenih spotova lokalnih glazbenih sastava. Režiser, snimatelj i koscenarist dugometražnog dokumentarnog filma Monteparadiso 20. Od 2014. vodi radionicu izrade animiranog filma u sklopu Pula Film Festivala te je autor mnogih animiranih spotova za razne manifestacije i kazališne predstave. Ilustrator i koautor dvije slikovnice: Strahosmijeh i Ponoć u Parku 52 te nekoliko kratkih stripova.
KATARINA KALYTKO
Jedna je od najistaknutijih ukrajinskih pjesnikinja i prevoditeljica balkanskih autora. Ukrajinska je prevoditeljica Miljenka Jergovića, ali i Semezdina Mehmedinovića, Meline Kamerić, Nenada Veličkovića i drugih. Dobitnica prevodilačke nagrade Metaphora 2014. godine za prijevode Miljenka Jergovića i Marka Pogačara. Organizatorica balkanskog programa na Intermezzo Short Story Festivalu i dugogodišnji suradnik Lavovskog književnog sajma.
MARKO KOCIPER
Strip, satira, socijalne pa i erotske teme područija su kojima se bavi Marko Kociper. Ostvario je sedam samostalnih strip albuma: Svinjsko dobrih osem let (MKC Koper), dok mu je ostalih šest Podgana, Dika, Jazbec in ostali svet, Roza via Kociper: Strip je že vredu mama, Sveta jeza i Jazbec in otok mrtvih objavljeno u izdanjima Strip burgera. Surađivao je i u antologijama: Deveta soba, Podmazzane zgodbe, Greetings from Cartoonia ...
GORAN LACKOVIĆ KOSTROVIĆ
Pjesnik, prevoditelj s francuskog i izdavač objavio je četiri zbirke pjesama od kojih je za Mit o kamenom umu dobio 1989. nagradu Đura Jakšić. Prevodio je, među ostalima, Sartrea, Becketta, de Rougemonta, Colettea, Volkova, Caracoa, Bejarta, Daumala, Baroua, Chaboutea, Larsena, Tardija, De Crécyja, Rabatea, Petersa i Davida B-a. Urednik je edicije Tripovetke izdavačke kuće Kornet. Jedan je od osnivača i urednik izdavačke kuće Besna kobila koja prvenstveno objavljuje grafičke romane i stripove.
EDMOND LEE
Prodajom autorskih prava u području izdavaštva i stripova bavi se dulje od desetljeća. Prva profesionalna stripaška iskustva stekao je 2004. kod francuskog izdavača stripova Glenat. U Les Humanoids Associés, francuskoj podružnici kuće Humanoids, vodi odjel autorskih prava, odgovoran za medijska, autorska i trgovinska prava kućnih izdanja, poput Incala ili Metabaronsa koja su prevedena na više od 20 jezika i izdana diljem svijeta.
KRUNO LOKOTAR
Kruno Lokotar (Daruvar, 1967) završio je komparativnu književnost, povijest i bibliotekarstvo na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dugogodišnju uredničku karijeru započeo je u časopisima Godine i Godine nove, a nastavio u izdavačkim kućama AGM i Algoritam. Sudjelovao je na Festivalu alternativne književnosti kao selektor i voditelj programa te je jedan od pokretača Festivala alternative i ljevice u Šibeniku (Fališ). Dobitnik je prvog Kiklopa za najboljeg urednika 2004. godine. Trenutno radi i na emisiji Prekid programa zbog čitanja Trećeg programa HRT-a. Živi i radi u Zagrebu
MIRON MILIĆ
Završio je Školu primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu. Grafički odjel na Akademiji likovnih umjetnosti upisao je 1999., a diplomirao 2006. u klasi prof. Miroslava Šuteja. Od 2002. godine intenzivno se bavi crtežom i izlaže svoje radove u zemlji i inozemstvu. Radi kao ilustrator i slobodni umjetnik u ateljeu u AKC Medika, a posljednjih se godina ističe i kao street art muralist. Sudjelovao na nekoliko međunarodnih festivala i rezidensa u Ljubljani, Beogradu, Moskvi, Heilbronu i Zagrebu.
KATERINA MIROVIĆ
Kao kuratorica, producentica i urednica bavi se umjetnošću od kraja osamdesetih te koncipiranjem i organizacijom različitih manifestacija vezanih za strip: izložbe, radionice, natječaje i sl. Suosnivačica je i članica uredništva magazina Strip burger koji izlazi od 1992. i glavna je i odgovorna urednica edicija Republika Strip, Ambasada Strip, Minimunuds i O. Suosnivač je i festivala svjetla Svetlobna gverila.
IVANA PIPAL
Diplomirala je animirani film i nove medije na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Bavi se vizualnom umjetnošću kroz različite medije, ilustraciju, animaciju i strip, umjetničku knjigu, instalaciju i video. U nakladi 2x2 objavila je svoju prvu knjigu Priča o teti Mandi, za koju dobiva Rektorovu nagradu Sveučilišta u Zagrebu te je nagrađena poticajem Grada Zagreba za najbolja ostvarenja na području književnoga stvaralaštva u 2013. godini.
ISMINI RADOULOVITS
Filologinja i prevoditeljica iz Atene (rođena u Novom Sadu), diplomirala je na Sveučilištu u Beogradu (Filološki fakultet, 1995.) i Ateni (Filozofski fakultet – magisterij i doktorat), a radila je za Grčki državni centar za knjigu, Europski prevoditeljski centar, Grčko-američku zajednicu, Grčku zakladu za kulturu. Djeluje i kao samostalna prevoditeljica i projekt-menadžerica (trenutno za festival LEA i Grčku zakladu za kulturu, koja suorganizira festival Comicdon).
BORIS STANIĆ
Slikar i strip autor. Završio je Fakultet likovnih umjetnosti u Beogradu, odsjek slikarstvo. Sudjelovao je i izlagao svoje radove na mnogobrojnim radionicama i grupnim izložbama u zemlji i inozemstvu. Neka od njegovih djela su: grafički roman Radosav: Jutarnja magla, zbirka stripova Blatište, grafički roman Atentat - s one strane patnje te je jedan od autora grafičkog romana Miroslavljevo jevanđelje: apokrifna verzija. Trenutno radi na drugom dijelu trilogije Radosava.
VLADIMIR ŠAGADIN
Grafički dizajner, ilustrator i strip izdavač, širokoj javnosti poznat i kao voditelj televizijskog glazbenog talk showa Šlep show. Piše kritike o stripovima i organizira razne programe koji promoviraju strip umjetnost. Osnovao je izdavačku kuću 2x2 u kojoj izdaje knjige sa snažnom vizualnom komponentom, bilo da se radi o stripovima, ilustriranim ili umjetničkim knjigama.
MARKO ŠUNJIĆ
Završio je 2000. studij matematike na zagrebačkom PMF-u. Svoju ljubav prema stripu koju vuče još iz djetinjstva, 2001. spaja s poslom i stvara prve domaće internet stranice o stripu, www.stripovi.com, koje i dalje uređuje. Kao kourednik i prevoditelj u izdavačkoj kući Libellus, 2004. pokreće hrvatsko izdanje kultnog serijala o Kenu Parkeru, a na ljeto 2006. osniva izdavačku kuću Naklada Fibra, koja je do sada objavila više od 320 izdanja i s vremenom postala sinonim za kvalitetnu strip literaturu u Hrvatskoj.
ANNA VOVČENKO
Prevoditeljica iz Kijeva, diplomirala je na kijevskom Nacionalnom sveučilištu Taras Ševčenko. Prevodi s engleskog i španjolskog na ukrajinski jezik. Dobitnica je nagrade za promociju kanadske kulture u Ukrajini te prevoditeljske nagrade Metaphora 2013. za prijevod eseja Federica García Lorce Teorija i funkcija duendea. Predavačica je na španjolskom odsjeku škole mladih prevoditelja Bartleby and Co te je organizator španjolskog i mediteranskog programa na Intermezzo Short Story Festivalu.
ALEKSANDAR ZOLOTIĆ
Ilustrator dječjih knjiga i strip autor. Sa svojim debitantskim stripom Korporativni Pandemonijum (izdavač Besna kobila) osvojio je nagradu za najbolje strip izdanje Beogradskog sajma knjiga 2014. Diplomirao je na Fakultetu primijenjenih umjetnosti u Beogradu na odsjeku za ilustraciju i animaciju. Trenutno radi u tvrtki za razvoj video igara u Beogradu.
NULTI DAN – DAN KNJIŽNIČARA
SRIJEDA , 2. PROSINCA 2015., 16.00, DHB, CRVENI SALON
Prije svih posjetitelja, dan prije otvorenja Sajma knjižničari Hrvatske tradicionalno se okupljaju u Puli. Ove godine, uz knjige koje će pomno pregledati, okuplja ih prva velika rasprava o prijedlogu Zakona o knjižnicama, panel diskusija Knjižnice, nakladnici i kulturna raznolikost: zakonske odredbe i hrvatska realnost na kojoj će sudjelovati: Alemka Belan-Simić, Martina Dragija Ivanović, Mišo Nejašmić i voditeljica Tatjana Jelušić-Aparac. Sajam program Nultog dana ostvaruje u suradnji s Gradskom knjižnicom i čitaonicom Pula te Sveučilišnom knjižnicom Pula.
