Aleksandar Genis

Subota, 7. prosinca - 10.00  DHB, Kavana Mozart Doručak s autorom

BIOGRAFIJA

Aleksandar Genis rođen je 1953. godine u Rusiji, u Rjazanju. Od ranog djetinjstva živi u Rigi, gdje je diplomirao rusistiku. Kao vrlo mlad,  1977. godine, odlazi u Ameriku, i tamo se profesionalno formira kao književni kritičar i esejist, baveći se poslovima uređivanja publikacija na ruskom jeziku i vodeći kulturnu rubriku ruskog radija. Godine 1993. bio je član žirija Bukerovog fonda za najbolji ruski roman. Knjige su mu objavljivane na mnogim svjetskim jezicima. U koautorstvu s Petrom Vajlom objavio je šest knjiga: Izgubljeni raj (1983), Ruska kuhinja u izgnanstvu (1987), Amerikana (1992), Suvremena ruska proza (1978) i Maternji jezik (1990), koje su obvezno štivo za učenike srednjih škola u Rusiji.

Od 1990. godine piše bez koautora. Prepoznatljivo, sugestivno i pitko autorsko pismo A. Genisa, kojim se u ekperimentalnom žanru tzv. lirske kulturologije promišlja niz suvremenih fenomena, najbolje dolazi do izražaja u knjigama eseja: Američka abeceda (1994), Crveni kruh, Kulinarski aspekti sovjetske civilizacije (1995), Babilonska kula, Umjetnost vremena sadašnjeg (1996), Deset razgovora o novoj ruskoj književnosti  (1997), Tama i tišina, Umjetnost oduzimanja (1998), Dovlatov i okolina, Filološki roman (1999), Ivan Petrović je umro (1999), Koloplet (2002), Pejzaži (2002).

Ivan Lovrenović

Nedjelja, 8. prosinca - 10.00   DHB, Kavana Mozart Doručak s autorom

BIOGRAFIJA

Ivan Lovrenović rođen je 1943. u Zagrebu. Odrastao je u Mrkonjić-Gradu, gdje je završio osnovno školovanje. U Zagrebu je završio gimnaziju i filozofski fakultet. Radio u Mrkonjić-Gradu kao gimnazijski profesor i u Sarajevu kao urednik. Od 1993. do 1997. bio je u egzilu s obitelji (Zagreb, Berlin). Živi u Sarajevu.

Objavio je dvadesetak knjiga proze, kulturnopovijesnih studija, eseja i kronika. Godine 2005. izašla su mu Izabrana djela u osam knjiga (Durieux, Zagreb).

Knjiga o kulturnoj povijesti Bosne i Hercegovine (Unutarnja zemlja) objavljena mu je u prijevodima na njemački, engleski, ma­džarski i češki jezik.

Za esej “Ivo Andrić, paradoks o šutnji” dobio je 2009. nagradu “Midhat Begić” bosanskohercegovačkoga centra PEN-a i časopisa Novi Izraz.

U izdavačkoj kući Synopsis (Sarajevo – Zagreb) uređuje bibli­oteku Iz Bosne Srebrene (izabrani spisi bosanskih franjevaca).

Milivoj Solar

Nedjelja, 15. prosinca - 10.00 DHB, Kavana Mozart Kiklopski doručak

BIOGRAFIJA

Književni teoretičar, povjesničar književnosti, filozof, esejist i sveučilišni profesor. Rođen je 8. travnja 1936. u Koprivnici. Na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je godine 1959. filozofiju i jugoslavistiku. Na istom je fakultetu 1964. i doktorirao disertacijom o Franu Galoviću.

Od godine 1963. radi kao asistent, zatim kao docent, potom izvanredni, a od 1976. i redovni profesor teorije i metodologije proučavanja književnosti na Odsjeku za komparativnu književnost. U razdoblju od 1987-1990. bio je i ministar za prosvjetu i kulturu.

Solarov znanstveni rad i interes usmjeren je na temeljna pitanja književne teorije, posebice na probleme poetike i odnosa književne teorije prema filozofiji. Također, Solara zanimaju i metodologija književene znanosti, književna analiza te univerzalne kulturološke kategorije, poput mita.

Objavio je sljedeća djela: Pitanja poetike, Školska knjiga, Zagreb 1971, Ideja i priča, Liber, Zagreb 1974, drugo, prošireno izdanje, Znanje, Zagreb 1980, Književna kritika i filozofija književnosti, Školska knjiga, Zagreb 1976, Teorija književnosti, Školska knjiga, Zagreb 1976, dvadeseto izdanje 2005, Uvod u filozofiju književnosti, Studentski centar Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb 1978, Smrt Sancha Panze, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb 1981, Suvremena svjetska književnost, Školska knjiga, Zagreb 1982, 1990, treće prerađeno i dopunjeno izdanje 1997, Mit o avangardi i mit o dekadenciji, Nolit, Beograd 1985, Eseji o fragmentima, Prosveta, Beograd 1985, Filozofija književnosti, Liber, Zagreb 1985, Roman i mit, August Cesarec, Zagreb 1988, Teorija proze, Liber, Zagreb 1989, Laka i teška književnost, Matica hrvatska, Zagreb 1995, 2. izd. 2005, Vježbe tumačenja, Matica hrvatska, Zagreb 1997, 2. izd. 2005, Edipova braća i sinovi, Naprijed, Zagreb 1998, Granice znanosti o književnosti, Naklada Pavičić, Zagreb 2000, Povijest svjetske književnosti, Golden marketing, Zagreb 2003, Predavanja o lošem ukusu, Politička kultura, Zagreb 2004, Ideja i priča (Izabrana djela, 1. knjiga), Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb 2004, Uvod u filozofiju književnosti (Izabrana djela, 2. knjiga), Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb 2004, Retorika postmoderne, Matica hrvatska, Zagreb 2005, Rječnik književnoga nazivlj, Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb 2006., Književni leksikon, Matica hrvatska, Zagreb 2007., Nakon smrti Sancha Panze, Naklada Ljevak, Zagreb 2010., Ukus, mitovi i poetika, Glasnik, Beograd 2010., Kritika relativizma ukusa, Matica hrvatska, Zagreb 2011., Književni leksikon. Drugo, prošireno izdanje, Matica hrvatska, Zagreb 2011.

Redovni je član HAZU od 2008., član je Društva hrvatskih književnika, Hrvatskoga filološkog društva i Hrvatskog filozofskog društva.

Dobitnik je Nagrade Grada Zagreba 1972, Nagrade »Božidar Adžija« 1975, »Vladimir Nazor« 1977. te godine 2004. Nagrade HAZU za knjigu Povijest svjetske književnosti, Nagrade grada Koprivnice za životno djelo 2007. i Nagrade »Vladimir Nazor« za životno djelo 2010.

Flavio Soriga

Petak, 13. prosinca - 10.00  DHB, Kavana Mozart Doručak s autorom

BIOGRAFIJA

Flavio Soriga rođen je 1975. u Uti, na Sardiniji. Svjetski je putnik, lutajući talasemičar i neumoran pripovjedač, loš tenisač i povremeni novinar, te neuspjeli roker. Do sada je objavio romane “Diavoli di Nuraiò”, “Neropioggia”, “Sardinia blues” (Novela media, 2010.), “Il cuore dei briganti” te zbirku pripovjedaka “L’amore a Londra e in altri luoghi”. Osvojio je brojne prestižne talijanske književne nagrade među kojima i nagradu Mondello Città di Palermo. Piše za dnevne novine La Nuova Sardegna i Unità i vodi radionice kreativnog pisanja na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Sassariju i u brojnim školama. Jedan je od začetnika književnog festivala u Gavoiju, a s prijateljima već pet godina organizira festival Settembre dei Poeti u Senegheu. Živi i radi u Rimu.

Ivo Štivičić

Utorak, 10. prosinca - 10.00  DHB, Kavana Mozart Doručak s autorom

BIOGRAFIJA

Ivo Štivičić rođen je 1936. u Rešetarima kod Nove Gradiške.
 Osnovnu školu od 1943. do 1946, polazio je u Rešetarima, gimnaziju od 1946. do 1954. u Novoj Gradiški i Zagrebu, a Pravni i Filozofski fakultet od 1954. do 1963. u Zagrebu.
Članom DHK postao 1966., a HDP-a 2002. Pisao je kazališne i filmske kritike u Studentskom listu (1956.-1958.)
 i za Radio - Zagreb (1958. - 1960.).
 Dramaturg i scenarist zagrebačke televizije, urednik Dramskog programa Hrvatske televizije, savjetnik za umjetnička i dramska pitanja glavnogurednika HTV-a i profesor dramaturgije na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Dramski pisac i scenarist, književnik i novinar.

DJELA

Slobodan Tišma

Srijeda, 11. prosinca - 10.00  DHB, Kavana Mozart Doručak s autorom

BIOGRAFIJA

Slobodan Tišma je rođen 1946. u Staroj Pazovi. Pisac i glazbenik. Studirao je književnost u Novom Sadu i Beogradu. U mladosti se bavio konceptualnom umjetnošću i rock glazbom.

Bio je urednik u Indexu, Poljima i na Tribini mladih te dugogodišnji suradnik na Novosadskoj televiziji, u emisijama Kulturni magazin, Videopis i Sazvežđe knjiga.

Osnivač je kultnih bendova iz osamdesetih godina Luna i La Strada, kultnih bendova iz osamdesetih godina.

Objavio je zbirku priča Urvidek (2005, nagrada „Stevan Sremac“) i eseja Blues Diary (2001) kao i knjige poezije Marinizmi (1995) i Vrt kao to (1997). Godine 2009. za izdavačku kuću Laguna objavljuje roman Quattro stagioni za koji 2010. dobiva nagradu "Biljana Jovanović".

Godine 2011., objavljuje roman Bernardijeva soba (izdavač Kulturni centar Novog Sada), za koji dobiva NIN-ovu nagradu 2012.

Budući da je na njega utjecala poezija Arthura Rimbauda, često je koristio pseudonim Arthur.

Oženjen je pjesnikinjom Jasnom Manjulov s kojom ima sina Filipa. Živi u Novom Sadu.

Tatjana Tolstaja

Petak, 6. prosinca - 10.00  DHB, Kavana Mozart Doručak s autoricom

BIOGRAFIJA

Tatjana Tolstaja rođena je 1951. u Sankt Peterburgu (Lenjingrad), Rusija. Završila je grupu za klasičnu filologiju Lenjingradskog univerziteta i tako stekla visoko filološko obrazovanje. Radila je u jednom lenjingradskom izdavačkom poduzeću, da bi 1974. godine otišla u Moskvu, gde je u novinama Moskovske novosti dobila kolumnu u kojoj je objavljivala crtice iz života. Od početka devedesetih, dio godine provodi u SAD-u, gdje radi kao profesor ruske književnosti na američkim univerzitetima. U američkom časopisu The New York Review of Books pisala je recenzije o djelima iz ruske književnosti. Prema njezinim riječima, počela je pisati kasno, tek 1983. godine. Njezine najpoznatije objavljene knjige priča su: Na zlatnom doksatu smo sjedili, Voliš – ne voliš, Rijeka Okervil, Dan, Noć. Godine 2000. objavljen je i prvi roman Tatjane Tolstaje, Kis, ocijenjen kao jedna od najznačajnijih pojava ruske postmodernističke proze. Pod naslovom Nije kis, 2004. godine objavljen je obiman izbor iz njezinih najljepših priča, članaka, eseja i intervjua. Oslanja se na tradiciju proze M. Bulgakova, V. Nabokova, A. Grina, njemačkih ekspresionista i ruske proze dvadesetih godina dvadesetog stoljeća. Uz L. Petruševska, S. Kaledina, J. Popova, V. Jerofejeva i drugi, pripadnica je nove, „drugačije“ ruske proze.

Ljudmila Ulickaja

Subota, 14. prosinca - 10.00 DHB, Kavana Mozart Kiklopski doručak

BIOGRAFIJA

Ljudmila Ulicka (1943.) prije književne karijere radila je u genetičkom laboratoriju, gdje je dobila otkaz zato što je pretipkavala zabranjeni roman. Prve priče objavila je krajem 1980-ih, a danas je jedna od najprevođenijih i najnagrađivanijih ruskih prozaistica. Knjige su joj prevedene na 17 jezika, a posebno je popularna u Njemačkoj. Piše na tragu klasičnog ruskog psihološkog realizma, ali iz ženske perspektive. Osobita je i po tome što su joj i sporedni likovi potpuno zaokruženi karakteri. Važnija djela: Sonječka, 1993., francuska nagrada Medici; Medeja i njezina djeca, 1996., tallijanska nagrada Giuseppe Acerbi; Veseli sprovod, 1997.; Slučaj Kukocki, 2001. nagrada Ruski Booker, talijanska nagrada Penne 2006.; Iskreno vaš, Šurik, 2004. nagrada za ruski roman godine, kineska nacionalna književna nagrada 2005.; Daniel Štajn, prevoditelj, 2006., ruska književna nagrada Big Book.

Ahmet Umit

Ponedjeljak, 9. prosinca - 10.00  DHB, Kavana Mozart Doručak s autorom

BIOGRAFIJA

Ahmet Ümit rođen je 1960. godine u Gaziantepu. 1983. završio je studij javne uprave na Sveučilištu Marmara. Od 1985. do 1986. studirao je politologiju na Akademiji za društvene znanosti u Moskvi. Njegova prva knjiga je zbirka poezije Sokağın Zulası (Ulično skrovište), objavljena 1989. Prvu je zbirku novela Çıplak Ayaklıydı (Noć je bila bosonoga), objavio 1992. Slijedile su je zbirke detektivskih novela Bir Ses Böler Geceyi (1994.), Agatha’nın Anahtarı (1999.) i Şeytan Ayrıntıda Gizlidir (2002.). 1995. godine se s Masal Masal İçinde (Za djecu i odrasle) okušao u drukčijem stilu, kao i 2008. s Olmayan Ülke. Prvi roman, Sis ve Gece koji je napisao 1996. smatra se remek-djelom kriminalističke književnosti. Nakon tog romana je 1998. objavljen Kar Kokusu, Patasana (2000.) i Kukla (2002.). Zatim slijede Ninatta’nın Bileziği, İnsan Ruhunun Haritası, Aşk Köpekliktir, Beyoğlu Rapsodisi, Kavim, Bab-ı Esrar i Memento za Istanbul. Ahmet Ümit je objavio i dva strip romana s İsmailom Gülgeçem: Başkomiser Nevzat - Çiçekçinin Ölümü, Başkomiser Nevzat – Tapınak Fahişeleri.

Želimir Žilnik

Četvrtak, 12. prosinca - 10.00  DHB, Kavana Mozart Doručak s autorom

BIOGRAFIJA

Želimir Žilnik je rođen u Nišu, 1942. godine. Živi i radi u Novom Sadu, autor je brojnih igranih i dokumentarnih filmova, jedan od začetnika žanra doku-drama, nagrađivan na domaćim i internacionalnim filmskim festivalima. Od samog početka profesionalnog rada na filmu, okrenut je suvremenim temama, koje uključuju društvenu, političku i ekonomsku kritiku svakodnevice (Žurnal o omladini na selu, zimi (1967), Pioniri maleni, mi smo vojska prava, svakog dana ničemo ko zelena trava (1968), Nezaposleni ljudi (1968), Lipanjska gibanja (1969), Crni film (1971), Ustanak u Jasku (1973) i drugi.

Nakon problema s cenzurom u Jugoslaviji, te zaustavljanja rada na narednom igranom filmu Sloboda ili strip (1972), Žilnik sredinu sedamdesetih godina provodi u Nemačkoj, radeći nezavisne filmove na temu gastarbajtera u Nemačkoj.

Slom sistema vrednosti u post-tranzicijskim zemljama centralne i istočne Europe, problemi izbjeglištva i migracija u novonastalim okolnostima proširene Europe - okvir su tekućeg tematskog ciklusa započetog filmovima Tvrđava Evropa (2000 – nagrada Victor za najbolji film godine, Ljubljana), Kenedi se vraća kući (2003 – nagrada Zlatna mimoza Herceg Novi), Gde je dve godine bio Kenedi (2005), Evropa preko plota (2005 – nagrada za najbolji regionalni film Beograd 2006 i ZagrebDox 2007), Dunavska sapunska opera (2006) i Kenedi se ženi (2007).
Spomenuti filmovi su pokazani na preko 250 međunarodnih festivala i filmskih manifestacija. Žilnikov najnoviji film nosi naziv Stara škola kapitalizma (2009).

Uz kontinuirani rad na filmskoj produkciji, Žilnik se od 1997. godine bavi i pedagoškim radom - mentor je i izvršni producent niza međunarodnih filmskih radionica za studente s područja jugoistočne Europe. Kao gostujući predavač surađuje s brojnim inostranim filmskim školama (Goldsmiths College – University of London, Leiden University, Kunst Akademie u Beču, Stanford University, Central European University u Budimpešti, School of Arts and Communication - Malmö University, University College u Londonu, i dr).

Filmografija