Laslo Blašković

Utorak, 10. prosinca - 11.00  DHB, Kavana Mozart  Regija u regionu

BIOGRAFIJA

Laslo Blašković rođen je 25. lipanj 1966. godine u Novom Sadu, gdje živi i danas. Književnik, radijski i televizijski pisac, urednik u Književnoj zajednici Novog Sada i novosadskom Kulturnom centru. Diplomirao je jugoslavensku književnost i srpskohrvatski jezik na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu.

Godine 2008., u okviru međunarodnog projekta Sto slovenskih romana, Blaškovićev roman Madonin nakit uvršten je među deset najboljih srpskih romana napisanih nakon pada Berlinskog zida.

Tekstovi Lasla Blaškovića prevedeni su na mađarski, rumunjski, slovenski, slovački, poljski, engleski, ukrajinski, bugarski, francuski...

Za svoj romaneskni rad dobio je, između ostalog, Nagradu Društva književnika Vojvodine za knjigu godine, Nagradu Fonda “Borislav Pekić”, Nagradu SANU iz Fonda “Branko Ćopić”.

Objavio je osam knjiga poezije i poetske proze, kao i romane:

Svadbeni marš (Stubovi kulture, Beograd, 1997); Mrtva priroda sa satom (Stubovi kulture, Beograd, 2000.); Madonin nakit (Filip Višnjić, Beograd, 2003.); Adamova jabučica (Narodna knjiga, Beograd, 2005.); Imenjak (Prometej, Novi Sad, 1994.); Turnir grbavaca (Geopoetika, Beograd, 2007.)

Boris Kovač

Srijeda, 11. prosinca - 19.00  DHB, Crveni salon Regija u regionu

Petak 13. prosinca - 20.30  Sveta srca Regija u regionu

BIOGRAFIJA

Boris Kovač, rođen je 1955. godine, vojvođanski je kompozitor, multiinstrumentalist i multimedijalni umjetnik te ujedno jedna od najzanimljivijih glazbenih osobnosti na prostoru bivše Jugoslavije. Često surađuje s kazalištem na različitim projektima te sklada glazbu za kazališne predstave i filmove. Od 1991. do 1995. živi i radi u Italiji, Sloveniji i Austriji. 1996. vraća se u Srbiju i  radi na nekoliko projekata: RITUAL NOVA ansambl, LaDaABa orkestar, La Campanella orkestar, Glazbena kazališna komora Ogledalo, Academy of Fine Skills. Dobitnik je najveće srpske kazališne nagrade Sterija za kompoziciju “Nahod Simeon”. 2008. godine dobiva nagradu Cinema City festivala za soudtrack filma Na lepom plavom Dunavu. Boris Kovač je nastupao na preko 100 festivala u 30 zemalja i na 4 kontinenta, uključujući i Womex, Moers Jazz Festival, Sziget festival, Ring Ring, Druga godba, a tijekom njegovog gostovanja u Rusiji proglašen je u časopisu Afisa za najznačajnijeg glazbenika na Balkanu.

Više o Borisu Kovaču.

Srđan Srdić

Utorak, 10. prosinca - 11.00  DHB, Kavana Mozart  Regija u regionu

Srijeda, 11. prosinca - 11.00  DHB, Kavana Mozart Regija u regionu

BIOGRAFIJA

Srđan Srdić rođen je 1977., u Kikindi. Diplomirao je opću književnost i teoriju književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu.

Prvu nagradu za prozu na konkursu zrenjaninskog časopisa “Ulaznica” dobio je 2007. godine, kao i nagradu „Laza Lazarević“ za najbolju neobjavljenu srpsku pripovetku 2009. godine. Dobitnik je književne stipendije Fonda „Borislav Pekić“ za 2010. godinu.

Za knjigu „Espirando“ dobio je nagrade „Biljana Jovanović“ koju dodjeljuje Srpsko književno društvo i nagradu „Edo Budiša” Istarske županije za 2011. godinu.

Kratke priče, eseji i književne kritike objavljivane su mu u raznim srpskim i hrvatskim književnim časopisima, kao što su Zarez, Quorum, Avangrad, The Split Mind, Blic, Polja, Koraci, Severni Bunker, Ulaznica i Povelja.

Tekstovi Srđana Srdića prevođeni su na albanski, mađarski, rumunjski, ukrajinski i poljski jezik. Njegove su opsesije jezik i glazba.

Bibliografija:

roman, „Mrtvo polje“ (2010); zbirka priča „Espirando“ (2011); roman, „Satori“ (2013)

Srđan V. Tešin

Utorak, 10. prosinca - 11.00  DHB, Kavana Mozart  Regija u regionu

Srijeda, 11. prosinca - 11.00  DHB, Kavana Mozart Regija u regionu

BIOGRAFIJA

Biobibliografski podaci:

            Srđan V. Tešin (Mokrin, 1971) je objavio devet knjiga:

            Coated brain / Pohovani mozak (drama), 1996.

            Sveto Trojstvo Georgija Zecowskog (poezija), 1997.

            Sjajan naslov za pantomimu (priče), 1997.

            Antologija najboljih naslova (roman), 2000, 2012, 2013.

            Kazimir i drugi naslovi (roman), 2003.

            Kroz pustinju i prašinu (roman), 2005, 2008.

            Kuvarove kletve i druge gadosti (roman), 2006, 2012 (e-izdanje).

            Alternativni vodič kroz Vavilon (izabrane kolumne, priredio Neven Ušumović), 2008.

            Ispod crte (pripovetke), 2010.

            Sa Davidom Albaharijem priredio tematsku antologiju savremene srpskepriče Starost (2012), sa Gojkom Božovićem priredio tematsku antologiju kratkih priča Kuća na Ravnom Bregu (2013) i antologiju kratkih priča Bunker (2013).

            Roman Kuvarove kletve i druge gadosti preveden je na slovenački 2009. godine (Kuharjeva prekletstva in druga grozodejstva, Aleph, Ljubljana, prevod Sanja Polanc) i 2012. godine na makedonski (Kletvite na gotvačot i drugi gadosti, Ikona, Skoplje, prevod Jasmina Aleksova).

            Roman Kroz pustinju i prašinu preveden je na nemački 2012. godine (Durch Wüste und Staub - Ein Abenteuerroman, Drava Verlag, Klagenfurt, Österreich, prevod Elena Messner).

            Dobitnik je književne stipendije "Borislav Pekić" za 2004. godinu za roman Kuvarove kletve i druge gadosti.

            Dobitnik je nagrade Društva književnika Vojvodine za knjigu godine, za zbirku pripovedaka Ispod crte (2011).

            Zastupljen je u domaćim i inostranim antologijama i izborima iz srpske savremene književnosti.

            Proza mu je prevođena na francuski, engleski, nemački, poljski, češki, makedonski, mađarski, albanski i slovenački jezik.

            Glavni i odgovorni urednik književnog časopisa Severni bunker (Kikinda).

            Živi u Kikindi.

Slobodan Tišma

Utorak, 10. prosinca - 18.00  DHB, Crveni salon Regija u regionu  

BIOGRAFIJA

Slobodan Tišma je rođen 1946. u Staroj Pazovi. Pisac i glazbenik. Studirao je književnost u Novom Sadu i Beogradu. U mladosti se bavio konceptualnom umjetnošću i rock glazbom.

Bio je urednik u Indexu, Poljima i na Tribini mladih te dugogodišnji suradnik na Novosadskoj televiziji, u emisijama Kulturni magazin, Videopis i Sazvežđe knjiga.

Osnivač je kultnih bendova iz osamdesetih godina Luna i La Strada, kultnih bendova iz osamdesetih godina.

Objavio je zbirku priča Urvidek (2005, nagrada „Stevan Sremac“) i eseja Blues Diary (2001) kao i knjige poezije Marinizmi (1995) i Vrt kao to (1997). Godine 2009. za izdavačku kuću Laguna objavljuje roman Quattro stagioni za koji 2010. dobiva nagradu "Biljana Jovanović".

Godine 2011., objavljuje roman Bernardijeva soba (izdavač Kulturni centar Novog Sada), za koji dobiva NIN-ovu nagradu 2012.

Budući da je na njega utjecala poezija Arthura Rimbauda, često je koristio pseudonim Arthur.

Oženjen je pjesnikinjom Jasnom Manjulov s kojom ima sina Filipa. Živi u Novom Sadu.

Laslo Vegel

Srijeda, 11. prosinca - 19.00  DHB, Crveni salon Regija u regionu

BIOGRAFIJA

Laslo Vegel je prozni i dramski pisac, esejist, kritičar, rođen je u Srbobranu 1941. godine. Studirao je mađarski jezik i književnost na novosadskom, i filozofiju na beogradskom Sveučilištu. Bio je novinar, član redakcije novosadskih časopisa Új Symposion i Polja, zagrebačkog Prologa; glavni urednik novosadske Tribine mladih; urednik subotnjeg kulturnog dodatka lista Magyar Szó (1971-1980); bio je dramaturg Televizije Novi Sad; stalni pozorišni kritičar lista Politika; koordinator novosadske kancelarije Fonda za otvoreno društvo. Od 2002. živi od književnog rada. Član je Društva književnika Vojvodine, Društva Lepe književnosti (Budimpešte), Srpskog P.E.N. centra i Saveza novinara Mađarske. Dobitnik je nagrade Mladost (za roman Memoari jednog makroa, 1969); Oktobarska nagrada grada Novog Sada, nagrada za knjizevno stavaralastvo, 1988. Ady Endre (za knjizevno stvaralastvo, 1993); nagrade Slobodne štampe (za knjigu eseja Odricanje i opstajanje, 1994); nagrade Déry Tibor (za prozno stvaralastvo, 1995); nagrada Jelenkor (za knjigu Eksteritorijum, 2000), Zlatna povelja Predsjednika Republike Mađarske za cjelokupni književni rad, (2000) Nagrada Knjiga godine (za djelo Eksterritorium, 2001); Nagrada Füst Milan, za književno stvaralaštvo (2003) Pulitzerova nagrada – Budimpešta (2005), Nagrada  1. Februara grada Novog Sada (2005). Odlikovan je s Oficirskim krstom Predsjednika Republike Mađarske (2005), Nagrada za kvalitet časopisa Mozgo vilag (2008) i Nagrada Košuth (2009). Nagrada Konstantin Obradović, nagrada Toša Manojlović.

Bibliografija

Mića Vujičić

Utorak, 10. prosinca - 11.00  DHB, Kavana Mozart  Regija u regionu

Srijeda, 11. prosinca - 11.00  DHB, Kavana Mozart Regija u regionu

BIOGRAFIJA

Mića Vujičić rođen je 1979. godine u Mokrinu. Objavljuje novinske članke, književne kritike, kronike i prozu. Diplomirao je opću književnost i teoriju književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu.

Od 1998. godine radi kao slobodni novinar (Dnevnik, Danas, Blic, Politika). Nekoliko godina je bio dopisnik splitskog nedeljnika Feral Tribune, autor intervjua objavljivanih u mjesečniku Rez i član redakcije lokalnog lista Mokrinske novine. Kolumnist je nedeljnika Kikindske novine, član redakcije zrenjaninskog književnog časopisa Ulaznica, suradnik na sarajevskom Oslobođenju, kao i mjesečniku Playboy i Yellowcab. Zajedno s književnikom Srđanom V. Tešinom koautor je radio emisije Bunker (Radio Kikinda). Idejni je tvorac i urednik projekta prvog virtualnog sela mokrin.net. zajedno s profesorom informatike Emilom Hofgezangom. Dopisnik je za hrvatski art sajt kupus.net, a od 2004. zamjenik je glavnog urednika sajta plastelin.com. Od 2011. član je žirija za dodjelu Ninove nagrade kritike za najbolji roman godine, a od 2010. autor je izdavačke kuće Stubovi kulture.

Prozu je objavljivao u književnim časopisima Polja (Novi Sad), Ulaznica (Zrenjanin), Sent (Novi Pazar), Fantom slobode (Zagreb), Urbani vračevi (Knin), Severni bunker (Kikinda) i Književni magazin (Beograd)…

Za projekt knjige Oštar start nagrađen je 2006. godine stipendijom iz Fonda „Borislav Pekić”. Autor romana Oštar start. Živi u Mokrinu.

Tomislav Žigmanov

Utorak, 10. prosinca - 11.00  DHB, Kavana Mozart  Regija u regionu

BIOGRAFIJA

Tomislav Žigmanov, književnik i publicist, rođen je 1967. godine u Tavankutu, Vojvodina. Diplomirao je 1996. filozofiju na novosadskom Filozofskom fakultetu.  Bio je glavni i odgovorni urednik subotičkoga dvotjednika »Žig« 1990-ih te prvi glavni i odgovorni urednik programa na hrvatskom jeziku Radija Subotica od 1998. do 2000. Jedan je od inicijatora, pokretača te predsjednik Privremenoga upravnog odbora Novinsko-izdavačke ustanove »Hrvatska riječ« do 2004, izvršni je urednik »Leksikona podunavskih Hrvata - Bunjevaca i Šokaca« te glavni urednik »Godišnjaka za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata«, a od 2009. i ravnatelj toga zavoda.

Piše pjesme, refleksivnu prozu, eseje, znanstvene i filozofske radove. Radovi su mu prevođeni na engleski, njemački, mađarski, rumunjski, bugarski i rusinski jezik. Dosada je objavio dvadesetak filozofskih radova u zbornicima i časopisima u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Mađarskoj i Vojvodini/Srbiji. Također je objavljivao i znanstvene radove s područja međuetničkih odnosa u Vojvodini te zavičajne povijesti, kulture i književnosti Hrvata u Vojvodini. Autor je, pored ostalog, sociološke monografije »Hrvati u Vojvodini danas - traganje za identitetom« (Zagreb, 2006) i »Osvajanje slobode: Hrvati u Vojvodini deset godina nakon listopadskog prevrata 2000« (Subotica, 2011), te knjige filozofskih eseja »Minimum in maximis - Zapisi s ruba o nerubnome«, za koju je 2007. dobio nagradu »Zvane Črnja«. Dobitnik je i nagrade Grada Subotice »Pro urbe« za 2011. godinu.

Bibliografija:

Raskrivanje (Subotica, 1998); Iza efemerija svakodnevlja (Subotica, 2001. i Zagreb, 2002); Bunjevački blues (Subotica, 2002. i Subotica, 2003); Bez svlaka mraka (Subotica, 2005); Bibliografija Hrvata u Vojvodini 1990. - 2002. (prinosi, Pula, 2005); Hrvati u Vojvodini danas - traganje za identitetom (Zagreb, 2006); Minimum in maximis - zapisi s ruba o nerubnome (Zagreb, 2007); Prid svitom - saga o svitu koji neostaje (Čikerija-Osijek); Izazovi - sabiranja, sumjeravanja, tumačenja : studije i ogledi o knjiškim i književnim temama hrvatskoga istočnoga zagraničja (Pečuh, 2012.)

Želimir Žilnik

Srijeda, 11. prosinca - 18.00  DHB, Crveni salon Regija u regionu

Četvrtak, 12. prosinca - 10.00  DHB, Kavana Mozart Doručak s autorom

BIOGRAFIJA

Želimir Žilnik je rođen u Nišu, 1942. godine. Živi i radi u Novom Sadu, autor je brojnih igranih i dokumentarnih filmova, jedan od začetnika žanra doku-drama, nagrađivan na domaćim i internacionalnim filmskim festivalima. Od samog početka profesionalnog rada na filmu, okrenut je suvremenim temama, koje uključuju društvenu, političku i ekonomsku kritiku svakodnevice (Žurnal o omladini na selu, zimi (1967), Pioniri maleni, mi smo vojska prava, svakog dana ničemo ko zelena trava (1968), Nezaposleni ljudi (1968), Lipanjska gibanja (1969), Crni film (1971), Ustanak u Jasku (1973) i drugi.

Nakon problema s cenzurom u Jugoslaviji, te zaustavljanja rada na narednom igranom filmu Sloboda ili strip (1972), Žilnik sredinu sedamdesetih godina provodi u Nemačkoj, radeći nezavisne filmove na temu gastarbajtera u Nemačkoj.

Slom sistema vrednosti u post-tranzicijskim zemljama centralne i istočne Europe, problemi izbjeglištva i migracija u novonastalim okolnostima proširene Europe - okvir su tekućeg tematskog ciklusa započetog filmovima Tvrđava Evropa (2000 – nagrada Victor za najbolji film godine, Ljubljana), Kenedi se vraća kući (2003 – nagrada Zlatna mimoza Herceg Novi), Gde je dve godine bio Kenedi (2005), Evropa preko plota (2005 – nagrada za najbolji regionalni film Beograd 2006 i ZagrebDox 2007), Dunavska sapunska opera (2006) i Kenedi se ženi (2007).
Spomenuti filmovi su pokazani na preko 250 međunarodnih festivala i filmskih manifestacija. Žilnikov najnoviji film nosi naziv Stara škola kapitalizma (2009).

Uz kontinuirani rad na filmskoj produkciji, Žilnik se od 1997. godine bavi i pedagoškim radom - mentor je i izvršni producent niza međunarodnih filmskih radionica za studente s područja jugoistočne Europe. Kao gostujući predavač surađuje s brojnim inostranim filmskim školama (Goldsmiths College – University of London, Leiden University, Kunst Akademie u Beču, Stanford University, Central European University u Budimpešti, School of Arts and Communication - Malmö University, University College u Londonu, i dr).

Filmografija